Prema članku 2. stavak (1) točka a) Zakona o javnim nabavama („Službeni glasnik BiH br. 39/14) - u daljnjem tekstu: Zakon, ugovor o javnoj nabavi je ugovor sa financijskim interesom koji se zaključuje u pisanom obliku između jednog ili više dobavljača i jednog ili više ugovornih tijela i ima za cilj nabavu roba, usluga ili izvođenja radova u okviru značenja Zakona.
Članak 2. stavak (1) točka (3) podtočka c) Zakona definira gospodarski subjekt kako slijedi:
„gospodarski je pravna ili fizička osoba ili grupa takvih osoba koja na tržištu nudi robe, usluge i/ili radove, a registrirana je za obavljanje predmetne djelatnosti, te može biti sudionik u postupku javne nabave kao:
1) ponuditelj koji je dostavio ponudu;
2) kandidat koji je dostavio zahtjev za sudjelovanje u ograničenom, pregovaračkom postupku ili natjecateljskom dijalogu,
3) skupina kandidata/ponuditelja (dva ili više kandidata/ponuditelja) koji su dostavili zajednički zahtjev za sudjelovanje ili zajedničku ponudu,
4) dobavljač kojemu je nakon postupka javne nabave dodijeljen ugovor o javnoj nabavi.“
U cilju odgovora na pitanje da li udruge mogu sudjelovati u postupcima javne nabave kao ponuditelji, Agencija za javne nabave (AJN) se obratila dopisom svim nadležnim institucijama. Na upite Agencije, odgovorili su Ministarstvo pravde BiH i Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS. Krucijalni dio odgovora ministarstava citiramo;
Ministarstvo pravde BiH, broj 09-02-4-4873/17 od 01.06.2017;“ Imajući u vidu zakonsku odredbu po kojoj svrha udruživanja nije sticanje dobiti, kao i da udruženje, odnosno fondacija mogu obavljati nesrodne privredne djelatnosti (privredne djelatnosti koje nisu neposredno povezane sa ostvarivanjem osnovnih statutarnih ciljeva udruženja i fondacija) samo preko posebno osnovanog pravnog lica, to smatramo da se udruženja i fondacije ne mogu na tržištu pojaviti u ulozi ponuđača robe, usluga ili radova, te u tom smislu zaključivati ugovore sa finansijskim interesom“.
Ministarsrvo uprave ili lokalne samouprave RS, broj 10.3-04-19/17 od 12.07.2017; „ Imajući u vidu navedeno, kao i činjenicu da udruženja ili fondacije (prema članu 4. stav 5.Zakona) mogu obavljati nesrodne privredne djelatnosti samo preko posebno osnovanog pravnog lica, Ministarstvo je mišljenja da udruženja i fondacije ne mogu učestovati u postupcima javnih nabavki kao ponuđači, a samim tim, ni zaključivati ugovore sa finansijskim interesom koji imaju za cilj nabavljanje roba, usluga ili izvođenje radova“.
Što se tiče registracije za obavljanje predmetne djelatnosti gospodarskog subjekta, registracija je postupak kod nadležnog tijela kojim se dobiva odobrenje za obavljanje određene/ih djelatnosti na određenom teritoriju na način i pod uvjetima propisanim zakonom. Gospodarsku djelatnost mogu obavljati pravne i fizičke osobe.
U Bosni i Hercegovini, Zakonom o registraciji poslovnih subjekata u FBiH („Sl.novine FBIH“ broj: 27/05, 68/05, 43/09 i 63/14), Zakonom o registraciji poslovnih subjekata RS („Sl.glasnik RS“ broj: 67/13, 15/16) te Zakonom o registraciji poslovnih subjekata u Brčko Distriktu („Sl.glasnik BD BIH“ broj: 15/05), registracijom se smatra upis subjekata u sudski registar, koje vode nadležni sudovi, a kojima se gospodarski subjekti registriraju da mogu obavljati određenu profesionalnu djelatnost.
Fizičke osobe, u skladu sa Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima FBiH ("Sl.novine FBiH" broj: 35/09, 42/11), Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti ("Sl.novine FBiH" broj: 32/09), Zakonom o unutarnjoj trgovini ("Sl.novine FBiH" broj: 40/10), Zakonom o zanatsko-poduzetničkoj djelatnosti RS ("Sl.glasnik RS" br.: 117/11, 121/12, 67/13, 44/16) i drugim zakonima kojima se fizičkim osobama omogućuje da obavljaju samostalnu djelatnost, registriraju se kod nadležnog tijela općine.
U odnosu na sve gore navedeno, udruge po svom karakteru ne mogu na tržištu nuditi robe, usluge i radove niti zaključivati ugovore sa financijskim interesom, dakle ne mogu sudjelovati u postupcima javne nabave kao ponuditelji.