Da li se, u skladu sa Zakona o javnim nabavama, smatra postojanjem sukoba interesa ukoliko u postupku javne nabave sudjeluje ponuditelj koji je prethodno bio uključen u pripremu postupka javne nabave, odnosno imao pristup informacijama koje nisu bile dostupne drugim sudionicima u postupku, a koje mogu predstavljati osnov za narušavanje jednakog tretmana ili narušavanje tržišne konkurencije?

Sukob interesa je definiran člankom 52. Zakona o javnim nabavama  kako slijedi:

(1) Ugovorno tijelo poduzima odgovarajuće mjere kako bi učinkovito sprečilo, prepoznalo i uklonilo sukobe interesa u vezi s postupkom javne nabave, a radi izbjegavanja narušavanja tržišnog natjecanja i osiguranja jednakog postupanja prema svim gospodarskim subjektima.

Sukob interesa uključuje sukob između javne dužnosti i privatnog interesa javnog službenika u sklopu kojeg interes koji javni službenik ima kao privatni građanin može nekorektno utjecati na izvršavanje njegovih službenih dužnosti i odgovornosti.

Zaposleni u javnim nabavama su odgovorni da djeluju pošteno i nepristrasno i da budu svjesni da aktivnosti u vezi s javnim nabavama predstavljaju „služenje javnom interesu“ i da stoga treba da uživaju povjerenje javnosti. Prihvatanje etičkog pristupa je važno zato što su koncepti integriteta, poštenja i odgovornosti ključna očekivanja u javnim nabavama. 
Ugovorno tijelo je u postupku javne nabave dužno preduzeti nužne mjere kojim će otkloniti postojanje sukoba interesa.

(2) Sukob interesa između ugovornog tijela i gospodarskog subjekta obuhvata situacije kada predstavnici ugovornog tijela, koji su uključeni u provedbu postupka javne nabave ili mogu utjecati na rezultat tog postupka, imaju, izravno ili neizravno, financijski, gospodarski ili bilo koji drugi osobni interes koji bi se mogao smatrati štetnim za njihovu nepristranost i nezavisnost u okviru postupka, a naročito:

a) ako predstavnik ugovornog tijela istovremeno obavlja upravljačke poslove u gospodarskom subjektu;
b) ako je predstavnik ugovornog tijela vlasnik poslovnog učešća, dionica odnosno drugih prava na osnovu kojih sudjeluje u upravljanju, odnosno u kapitalu toga gospodarskog subjekta sa više od 0,5 %.

Ugovorno tijelo ne smije zaključivati ugovore o javnoj nabavi s gospodarskim subjektom  ako predstavnik ugovornog tijela istovremeno obavlja upravljačke poslove u gospodarskom subjektu ili ako je predstavnik ugovornog tijela vlasnik poslovnog učešća, dionica odnosno drugih prava na temelju kojih sudjeluje u upravljanju, odnosno u kapitalu toga gospodarskog subjekta sa više od 0,5 %.

(3) Predstavnikom ugovornog tijela u smislu ovoga člana smatra se:

a) rukovoditelj, te član upravnog, upravljačkog i nadzornog tijela ugovornog tijela;
b) član povjerenstva za javnu nabavu;
c) druga osoba koja je uključena u provedbu ili koja može utjecati na odlučivanje ugovornog tijela u postupku javne nabave.

4) Odredba stavka (1) ovog članka na odgovarajući način primjenjuje se na srodnike po krvi u pravoj liniji ili u pobočnoj liniji do trećeg stupnja, srodnike po tazbini do drugog stupnja, bračnog ili vanbračnog druga, bez obzira na to da li je brak prestao, te usvojitelje i usvojenike (u daljem tekstu: povezane osobe) predstavnika ugovornog tijela iz stavka (3) ovog članka.

(5) Prenos učešća u vlasništvu na drugu osobu ili posebno tijelo (povjerenika-punomoćnika) koji će kao povjerenik u ostvarivanju članskih prava i učešća u društvu djelovati u svoje ime, a za račun dužnosnika u skladu sa posebnim propisima o sprečavanju sukoba interesa, ne utiče na sukob interesa u smislu st. od (1) do (4) ovog članka.

Stavci (3), (4) i (5) članka 52. Zakona decidno navode na koje osobe se sukob interesa odnosi. Zakon upućuje na druge pozitivne propise koji reguliraju ovu materiju. Takođe, nužno je stvaranje organizacijske kulture koja neće tolerirati sukob interesa- potrebno je osigurati primjerene politike, postupke i primjenu pravila u radnom okruženju, čime bi se uveo učinkovit nadzor i rješavanje situacija u kojima dolazi do sukoba interesa. U tom kontekstu, ugovorna tijela mogu internim aktom riješiti pitanja koja se tiču sukoba interesa. Takav interni akt treba:

-identificirati rizična područja u kojima postoji mogućnost za sukob interesa,
-osigurati jasan i realan opis onih okolnosti i odnosa koji dovode do situacija u kojima se pojavljuje sukob interesa,
-uspostaviti postupanje za identifikaciju, prevladavanje i rješavanje situacija u kojima se pojavljuje sukob interesa,
-uspostaviti jasna pravila o tome šta se očekuje od zaposlenih u slučajevima sukoba interesa. 

U nastojanjima za etičkim ponašanjem i poštenim poslovanjem, zaposleni:

-će tretirati gospodarske subjekte na jednak način,
-neće tražiti niti primati „osobnu korist“,
-će čuvati povjerljivost osjetljivih informacija,
-će manifestirati najviše standarde profesionalnosti,
-će poslovati sa gospodarskim subjektima na pošten i nepristrasan način, koji neće dozvoljavati sukob interesa,
-će davati svim gospodarskim subjektima i ponuđačima iste informacije i jednake mogućnosti.

(6) Predstavnik ugovornog tijela potpisuje izjavu o postojanju ili nepostojanju sukoba interesa, te je dužana ažurirati je, bez odgađanja, ako nastupe promjene.
 
Ugovorno tijelo internim aktom regulira pitanje davanja izjave o sukobu interesa u kojem će definirati obvezu davanja izjave za sve osobe obuhvaćena ovom odredbom, formu izjave, kao i način i rokove prijave promjene činjenica za navedena lica. 

Zaposleni se ne trebaju upuštati ni u kakav privatni posao ili profesionalnu aktivnost koja bi se smatrala ili bi mogla da se smatra konfliktom između osobnog interesa i interesa organizacije.

(7) Ugovorno tijelo, na osnovu izjava svojih predstavnika:

a) na svojim internet stranicama objavljuje popis gospodarskih subjekata s kojima je predstavnik ugovornog tijela, ili s njim povezane osobe, u sukobu interesa ili obavještava da takvi subjekti ne postoje, te isti ažuriraju bez odgađanja ako nastupe promjene;
b) u tenderskoj dokumentaciji o nabavi za pojedini postupak javne nabave navodi popis gospodarskih subjekata s kojima je predstavnik ugovornog tijela u sukobu interesa ili navodi da takvi subjekti ne postoje.

Dakle, svako ugovorno tijelo će na temelju internog akta i datih izjava o sukobu interesa sačiniti spisak gospodarskog subjekata (ukoliko postoje) koji ne mogu sudjelovati u postupcima javnih nabava obzirom da je predstavnik ugovornog tijela u sukobu interesa.

(8) Ako ugovorno tijelo nema vlastite internet stranice, popis objavljuje na internet stranici osnivača.

(9) Predstavnik ugovornog tijela iz stavka (3) toč. b) i c) ovog članka obvezan je odmah po saznanju o postojanju sukoba interesa izuzeti se iz postupka javne nabave i o tome obavjestiti rukovoditelja  ugovornog tijela.

Na gore opisani način je utvrđen koncept sukoba interesa u javnim nabavama.

Dalje, Direktiva Evropske unije o 2014/24/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 26.veljače 2014.godine u članku 24 navodi:
 
Država članica osigurava da javni naručitelji poduzmu prikladne mjere da učinkovito spriječe, prepoznaju i uklone sukobe interesa koji proizlaze iz provedbe postupka nabave kako bi se izbjeglo bilo kakvo narušavanje tržišnog natjecanja te se osiguralo jednako postupanje prema svim gospodarskim subjektima.

Koncept sukoba interesa obuhvaća barem one situacije kada članovi osoblja javnog naručitelja ili pružatelj usluga službe nabave koji djeluje u ime javnog naručitelja koji su uključeni u provedbu postupka nabave ili mogu utjecati na ishod tog postupka imaju, izravno ili neizravno, financijski, gospodarski ili bilo koji drugi osobni interes koji bi se mogao smatrati štetnim za njihovu nepristranost i neovisnost u okviru postupka nabave.

U predmetu Europskog suda pravde, Spojene presude Suda EU C-21/03 i C-34/03, Fabricom Sa versus Belgian State (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A62003CJ0021&qid=1752056544713) raspravljano je o prethodnom sudjelovanju stručnjaka koji su kasnije sudjelovali kao ponuditelji, pri čemu je Sud donio zaključak: osoba koja je sudjelovala u određenim pripremnim radovima u predmetnom postupku javne nabave može biti u prednosti pri formuliranju kasnije ponude na temelju informacija koje se tiču istog postupka i da takva situacija može ugroziti tržišno natjecanje u kontekstu jednakog tretmana i jednakih prilika za  sve ponuditelje. Međutim, presudom je utvrđeno da je zabranjeno automatsko isključenje takvog gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave zbog činjenice da je sudjelovao u izradi dokumentacije za nadmetanje pri čemu ugovorno tijelo mora poduzeti sve da osigura da iskustvo stečeno prije početka postupka javne nabave ne dovodi tog gospodarskog subjekta u položaj prednosti u odnosu na ostale gospodarske subjekte. Drugim riječima, ugovorno tijelo mora svim ponuditeljima osigurati isti tretman i samo u slučaju ako utvrdi da je određeni ponuditelj zbog ranijeg sudjelovanja stekao prednost, ponuda takvog ponuditelja će biti odbijena.

U drugom  predmetu Europskog suda pravde EU T-415/10 Nexans France v Joint undertaking Fusion for energy, Sud navodi da je sukob interesa situacija objektivne prirode i da nije relevantno da li je osoba na koju se sukob interesa odnosi postupala u dobroj vjeru. Nadalje sud ističe da  isključenje opravdano kada postoji stvarni rizik narušavanja konkurencije .Isključenje je nužno samo onda kada nije moguće poduzeti nikakve druge mjere da bi se izbjeglo narušavanje načela  jednakog tretmana i transparentnosti (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/en/TXT/?uri=CELEX:62010TJ0415).

Sustav javnih nabava u Bosni i Hercegovini visoko decentraliziran te sukladno tome ugovorna tijela imaju proaktivnu ulogu, samostalno pripremaju dokumentaciju, poduzimaju mjere i radnje, te prema tome snose odgovornost za provedene postupke, odnosno donesene odluke.