Izmjena strukture člana grupe ponuditelja i unos na portal javnih nabava, dodatni radovi članak 24. stavak (1) točka a) Zakona.
Članak 24. stavak (1) točka a) Zakona o javnim nabavama («Službeni glasnik BiH» br. 39/14, 59/22 i 50/24) definira posebne uvjete za primjenu pregovaračkog...

Članak 24. stavak (1) točka a) Zakona o javnim nabavama («Službeni glasnik BiH» br. 39/14, 59/22 i 50/24) definira posebne uvjete za primjenu pregovaračkog postupka bez objave obavijesti o nabavi u slučaju ugovora o javnoj nabavi radova za dodatne radove koji nisu uključeni u prvobitno razmatrani projekat ili u prvobitno zaključeni ugovor, ali koji uslijed nepredviđenih okolnosti, postanu nužni za izvršenje ili izvođenje u njima opisanih radova, i kada se takvi dodatni radovi ne mogu, tehnički ili ekonomski, odvojiti od osnovnog ugovora bez većih nepogodnosti za ugovorno tijelo. Takav ugovor može se zaključiti s dobavljačem kojem je dodijeljen osnovni ugovor, a ukupna vrijednost ugovora dodijeljenih za dodatne radove ne može preći 20% od vrijednosti osnovnog ugovora.

Opće pravilo u javnim nabavama je da se ugovor ne može proširiti, obnoviti ili produžiti, kako u vezi sa količinom, tako i u odnosu na razdoblje isporuke, u odnosu na ono što je određeno u tenderskoj dokumentaciji i u zaključenom ugovoru. Kao najvažnije pravilo, za bilo kakve nove isporuke podrazumijeva se zaključenje novog ugovora nakon što se provede odgovarajući postupak.

U izuzetnim slučajevima ugovorno tijelo može imati potrebu da nabavi dodatne radove u uskoj vezi sa važećim (glavnim) ugovorom, kada takvi dodatni radovi, uslijed nepredviđenih okolnosti, postanu neophodni za izvršenje radova koji su obuhvaćeni glavnim ugovorom. Samo u slučaju kada se takvi nepredviđeni dodatni radovi ne mogu tehnički ili ekonomski odvojiti od glavnog ugovora bez većih nepogodnosti za ugovorno tijelo, dozvoljeno je da se zaključe posebni ugovori za dodatno izvođenje radova korištenjem pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavijesti o nabavi, pod uvjetom da se posebni ugovori zaključe sa istim izvođačem radova koji izvršava i glavni ugovor. Međutim, ukupna vrijednost ugovora dodijeljenih za takve dodatne radove ne smije preći 20% od vrijednosti glavnog ugovora.

Dakle, da bi se u takvim slučajevima primijenio pregovarački postupak bez objave obavijesti o nabavi potrebno je kumulativno zadovoljiti slijedeće uvijete:

  1. zbog nepredvidivih okolnosti postoji potreba za nabavom dodatnih radova koji nisu bili uključeni u početni projekat ili ugovor koji je zaključen, ali koji su postali nužni za izvedbu radova koji su predmet nabave,
  2. takvi dodatni radovi se ne mogu tehnički ili ekonomski odvojiti od glavnog ugovora bez većih nepogodnosti za ugovorno tijelo,
  3. nabavljaju se od dobavljača sa kojim je zaključen glavni ugovor, i
  4. ukupna vrijednost tih dodatnih radova ne smije prelaziti 20% iznosa glavnog ugovora.

Imajući u vidu navedeno, samo ukoliko su naprijed navedeni uvjeti kumulativno ispunjeni, ugovorno tijelo može postupiti u skladu sa člankom 24. stavak (1) točka b) Zakona. U protivnom, ugovorno tijelo je za nabavu potrebnih dodatnih radova obavezan provesti drugi odgovarajući postupak, u skladu sa ispunjenošću Zakonom postavljenih uvjeta.
 
Zakon o javnim nabavama, zajedno sa podzakonskim aktima koji uređuju oblast javnih nabava, je sustavni zakon koji treba da uredi efikasan i transparentan sustav trošenja javnih sredstava, ali u okviru postojećeg pravnog sustava, a ne izdvojeno od drugih zakona i propisa koji uređuju određenu oblast. 

Nakon što ugovorno tijelo provede postupak javne nabave, izabere najpovoljnijeg ponuditelja te dodijeli ugovor, prestaje primjena Zakona o javnim nabavama u smislu da Zakon obuhvaća razdoblje od pokretanja postupka javne nabave do momenta zaključenja ugovora. Nakon toga se primjenjuju odredbe Zakona o obligacionim odnosima, uz obavezno uvažavanje članka 72. Zakona. Prema tome, općenito govoreći, dalja "sudbina" ugovora tiče se isključivo ugovornih strana.

Međutim, člankom 72. stavak (5) Zakona propisano je da prilikom dodjele ugovora o nabavi, cijena navedena u najuspješnijoj ponudi, kao i uvjeti utvrđeni u tenderskoj dokumentaciji ne mogu se mijenjati. Izuzetno, ako se u tenderskoj dokumentaciji predviđa odredba  o promjenjivosti cijena s objektivno utvrđenim pravilima o promjenjivosti cijene, takva odredba unosi se u ugovor o javnoj nabavi. Dakle, ugovor se zaključuje na osnovu postupka javne nabave koji je proveden u skladu sa Zakonom i ne smije biti izmijenjen. 

Sukladno tome, ugovor o javnoj nabavi ne smije se zaključiti tako što će biti uključene druge cijene, uvjeti i razlozi u odnosu na one koje su navedene u najuspješnijoj  ponudi i tenderskoj dokumentaciji. Ovo je posljedica ukupnog aranžmana sustava javnih nabava koji se zasniva na slobodnoj i pravičnoj konkurenciji. Međutim, ukoliko je na osnovu fiksnih, objektivnih pravila u tenderskoj dokumentaciji dozvoljena odredba o izmjeni cijene, koja je dostupna jednako svim ponuditeljima, ta odredba se može uključiti u ugovor kao osnova za izmjenu cijene. U protivnom nikakve druge izmjene  nisu moguće.

Dakle, samo ono što je predviđeno tenderskom dokumentacijom, i sukladno tome ponuđeno u ponudi najpovoljnijeg ponuditelja može biti realizirano na osnovu ugovora. Bitno je istaći da bilo kakve izmjene ili aneksi ugovora zaključenog na osnovu provedenog postupka javne nabave, koje odstupaju od uvjeta utvrđenih u tenderskoj dokumentaciji i koji odstupaju od ponude koja je ocjenjena kao najbolja, nisu u skladu sa Zakonom. Za svaku novu nabavu zaključuje se novi ugovor u skladu sa provedenim odgovarajućim postupkom.

S tim u vezi napominjemo da je člankom 2. stavak (1) točka c) Zakona propisano da je gospodarski subjekt pravna ili fizička osoba, ili skupina takvih osoba, koji na tržištu nude robe, usluge i/ili radove, a registrirani  su za obavljanje predmetne djelatnosti, te mogu  sudjelovati u postupku javne nabave, kao:

  1. ponuditelj koji je dostavio ponudu;
  2. kandidat koji je dostavio zahtjev za učešće u ograničenom, pregovaračkom postupku ili takmičarskom dijalogu;
  3. skupina kandidata/ponuditelja (dva ili više kandidata/ponuditelja) koji su dostavili zajednički zahtjev za učešće ili zajedničku ponudu;
  4. dobavljač kojem je nakon postupka javne nabave dodijeljen ugovor o javnoj nabavi.

Naime, čl. 45.-51. Zakona odnose se na "selekcijske kriterije" koji uspostavljaju minimalne zahtjeve za kvalifikaciju kandidata/ponuditelja. Ugovorno tijelo uspostavlja selekcijske kriterije u tenderskoj dokumentaciji, te ocjenjuje i verificira tijekom evaluacije primljenih zahtjeva ili ponuda da li kandidati/ponuditelji ispunjavaju te selekcijske  kriterije koji se uzimaju kao minimalni kvalifikacijski zahtjevi postavljeni u tenderskoj dokumentaciji.

Stupanjem na mjesto izabranog ponuditelja  (sada ugovarača) bilo kojeg drugog dobavljača postavlja se pitanje da li bi taj dobavljač u provedenom postupku javne nabave također zadovoljio kriterije za kvalifikaciju, kao i naravno ostale uvjete iz tenderske dokumentacije (tehnička specifikacija), te da li bi u konkretnom postupku javne nabave ponudio najpovoljniju ponudu sa aspekta kriterija za dodjelu ugovora? Na navedena pitanja nije moguće dati odgovor, jer je postupak već okončan i ugovor dodijeljen.

Sukladno naprijed navedenom, samo u slučaju da je dobavljač koji bi preuzeo predmetni ugovor pravni sljednik ugovarača, u skladu sa odgovarajućim materijalnim propisom ili aktom, ugovor može nastaviti realizaciju po tom osnovu. Naime, jedino u tom slučaju ostali sudionici  provedenog postupka ne bi bili dovedeni neravnopravan položaj, te osnovna načela javnih nabava ne bi bili ugrožena. 

Dakle, ugovor/okvirni sporazum se ne može ustupiti ili prenijeti na drugog dobavljača osim u slučaju ukoliko je naprijed navedeni uvjet  u pogledu pravnog sljednika ispunjen. Samo u tom slučaju je moguće da drugi dobavljač preuzme ugovor dosadašnjeg dobavljača koji je bio izabrani ponuditelj u provedenom postupku javne nabave. 

Sukladno navedenom, ugovorno tijelo može provesti predmetni postupak (napominjemo, ukoliko su ispunjeni uvjeti iz članka 24. stavak (1) točka a) Zakona) sa izmijenjenom strukturom u skupini ponuditelja iz osnovnog ugovora, budući da se radi o pravnom sljedniku, te u polju „odabrani ponuditelj“ unijeti izmijenjene podatke za skupinu ponuditelja. 

Sukladno sa navedenim, želimo dodatno pojasniti pravila koja se odnose na kreiranje pregovaračkog postupka bez objave obavijesti, kada je osnova za primjenu članak 24. stavak (1) točka a) Zakona o javnim nabavama:

  1. Okvirni sporazum nije moguć;
  2. Dozvoljen je samo jedan ponuditelj;
  3. Mora postojati prethodni postupak;
  4. Prethodni postupak mora biti dodijeljen;
  5. Pozvani ponuditelj mora biti isti kao onaj kojem je dodijeljen prethodni postupak;
  6. Dozvoljena je isključivo vrsta ugovora: radovi.

Prilikom kreiranja Informacije, sustav tehnički omogućava ugovornom tijelu da unese sve podatke kako želi. Međutim, ako nisu ispunjeni svi gore navedeni uvjeti, odmah po objavi informacije sustav automatski šalje e-mail našem monitoring timu Agencije za javne nabave BIH.

To se događa već u fazi pokretanja postupka kroz sustav, dakle kod slanja Informacije kojom se pokreće pregovarački postupak bez objave obavijesti o nabavi.

Nakon što se postupak provede kroz Portal i ugovorno tijelo dođe u fazu kvalifikacije ponuditelja, on može unijeti skupinu dobavljača sa strukturom koju sam definira. Sustav u ovom dijelu ne postavlja ograničenja, odgovornost za usklađenost sa Zakonom u tom pogledu snosi isključivo ugovorno tijelo.