Članak 1. stavak (1) Zakona o javnim nabavama („Službeni glasnik BIH“, br. 39/14 i 59/22) – u daljem tekstu: Zakon ili ZJN, propisuje da se ovim zakonom uređuje sustav javnih nabava u Bosni i Hercegovini, utvrđuju pravila za postupke javnih nabava, i to na način da se definiraju prava, dužnosti, odgovornosti i pravna zaštita učesnika u postupku javne nabave, te nadležnosti Agencije za javne nabave Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija) i Ureda za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: URŽ).

Zakon, dakle, uređuje i pravnu zaštitu učesnika u postupku javne nabave (DIO TREĆI – PRAVNA ZAŠTITA). Pravna zaštita je, u Zakonu, deinirana u skladu sa zahtjevima odgovarajućih direktiva Europske unije, u smislu da je, pored ostalog, u postupku pravne zaštite, normirano postupanje ugovornih tijela, kandidata/ponuditelja i Ureda za razmatranje žalbi BIH.

Članak 3. Zakona propisuje da je ugovorno tijelo dužno da postupa transparentno, da se u postupku javne nabave prema kandidatima/ponuditeljima ponaša jednako i nediskriminirajuće, na način da osigura pravičnu i aktivnu konkurenciju, s ciljem najefikasnijeg korištenja javnih sredstava u vezi s predmetom nabave i njegovom svrhom - stav (1), kao i da se opća načela obvezno primjenjuju i poštuju i u postupku pravne zaštite – stav (2).

Kako je problematika „profesionalnih žalitelja“, u prethodnom periodu, doživjela svojevrsnu eskalaciju, Agencija za javne nabave BIH (u daljem tekstu: Agencija) je, u vršenju svojih nadležnosti iz članka 92. stavk (3) Zakona, pokrenula aktivnosti, te dobila i prikupila informacije, saznanja i dokaze o „profesionalnim žaliteljima“. S tim u vezi, predmetne informacije, saznanja i dokazi predstavljaju ozbiljan skup indicija da ovakvi, „profesionalni žalitelji“, serijskim izjavljivanjima žalbi kod različitih ugovornih tijela, na različite postupke i predmete nabava, nemaju za cilj ispravke eventualnih grešaka i posljedično dobijanje ugovora u konkretnom postupku nabave. Upravo suprotno, ozbiljan je skup indicija da im je cilj usporavanje postupka javne nabave. 

Analizom predmetnih situacija je uočen odgovarajući modus operandi „profesionalnih žalitelja“. S tim u vezi, „profesionalni žalitelj“, obično putem punomoćnika/odvjetnika, izjavljuje žalbu (veliki broj žalbi), gdje sa izjavljivanjem žalbe, nema za cilj da ispravi eventualnu grešku i posljedično dobije ugovor u konkretnom postupku nabave, već ima za cilj da uspore postupak javne nabave i/ili da ostvare novčanu korist kroz naplatu troškova za punomoćnika/odvjetnika. Takvo ponašanje gospodarskih subjekata, kao i punomoćnika/odvjetnika, čije usluge koriste, dovodi do toga da se onemogućuje efikasno okončanje postupaka javnih nabava što je zahtjev općih principa iz članka 3. Zakona. Navedeno neminovno dovodi do toga da se postupak nabave, očito nepravedno i neopravdano, odugovlači i odlaže, što izaziva mnogobrojne negativne posljedice za javna sredstva i njihove korisnike, na svom nivoima u Bosni i Hercegovini, kao što su odlaganje izgradnje infrastrukturnih objekata, nedostatak lijekova i medicinske opreme, nemogućnost pružanja zdravstvenih i drugih usluga, i slično. 

U ovom smislu, analiza predmetnih situacija pokazuje zorne primjere izigravanja smisla pravne zaštite u javnim nabavama i time njene zloupotrebe. Tako, npr. jedan gospodarski subjekt i njegov punomoćnik/odvjetnik su, u periodu od 11 mjeseci u 2023. godini, izjavili čak 147 žalbi, koje su procesno odbačene, tj. zaključkom odbačene zbog neplaćanja naknade za žalbu, što predstavlja evidentnu zlouporabu pravne zaštite (podaci dostupni na Portalu javnih nabava). Takođe iz podataka na Portalu javnih nabava, utvrđeno je da taj gospodarski subjekt ima jedan zaključeni ugovor u kojem predmet ugovora je „Troškovi žalbe za tendersku dokumentaciju“, a njegov punomoćnik/odvjetnik je evidentiran kao ponuditelj na Portalu javnih nabava, ali nema niti jedan zaključeni ugovor u postupcima javnih nabava. Nadalje, npr. jedan gospodarski subjekt, uz angažovanje punomoćnika/odvjetnika, serijski izjavljuje različite žalbe na različite predmete nabava: molerski radovi, izgradnja bazena, voće i povrće, lož ulje, računari, a na Portalu javnih nabava, kao glavnu djelatnost navodi “Proizvodnja metalnih konstrukcija i njihovih dijelova”, te na Portalu javnih nabava ima evidentiranu samo jednu dodjelu ugovora i to izravni sporazum u iznosu od nekoliko stotina KM.  

Imajući u vidu navedenu eskalaciju, Agencija je, u okviru svojih nadležnosti, sve s ciljem zaštite integriteta sustava javnih nabava i zaštite javnih sredstava od zlouporaba, te zaštite kodeksa profesija, kao i zaštite općih načela iz članka 3. Zakona, već poduzela i u narednom periodu planira poduzeti odgovarajuće aktivnosti i korake, koji uključuju i to da će se sve relevantne institucije (nadležna tužiteljstva, nadležne gospodarske komore, nadležne odvjetničke komore, Konkurencijsko vijeće BIH, Ured za razmatranje žalbi BIH, Sud BIH itd.) obavještavati o uočenim navedenim slučajevima putem dostave prijava, kako bi iste institucije pristupile utvrđivanju svih činjenica i okolnosti, poduzele mjere na spriječavanju navedenih zlouporaba i eventualno pokrenule postupke u kojima bi se, od strane nadležnih tijela, konstatovala odgovornost „profesionalnih žalitelja“ i izrekle odgovarajuće sankcije.

Navedene aktivnosti i koraci Agencije nisu, ni u kom slučaju, usmjereni, niti se tako mogu shvatiti i protumačiti, na ograničavanje pravne zaštite u postupcima javnih nabava, koja je jedan od osnovnih segmenata sustava javnih nabava, već isključivo na zaštitu integriteta sustava javnih nabava i zaštitu javnih sredstava od zlouporaba, te zaštitu kodeksa profesija, kao i zaštitu općih načela iz članka 3. Zakona, što nesumnjivo korespondira sa zahtjevima kako Zakona, tako i odgovarajućih direktiva Europske unije, koji idu za osiguravanjem efikasnosti postupaka pravne zaštite, kao i zahtjevima međunarodnih propisa o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda koji garantirfaju pravo na djelotvoran pravni lijek.

Navedenim situacijama se, osim Agencije, evidentno moraju pozabaviti i ostale relevantne institucije (nadležna tužiteljstva, nadležne gospodarske komore, nadležne odvjetničke komore, Konkurencijsko vijeće BIH, Ured za razmatranje žalbi BIH, Sud BIH itd.), koje, ovim putem, pozivamo da, u okviru svojih nadležnosti, poduzmu odgovarajuće aktivnosti, korake i mjere s ciljem borbe i suzbijanja naznačene pojave i fenomena.

U cilju zaštite integriteta sustava javnih nabava i zaštite javnih sredstava od zlouporaba, te zaštite kodeksa profesija, kao i zaštite općih načela iz članka 3. Zakona, pozivamo i sve zaintersovane za sustav javnih nabava (ugovorna tijela, ponuditelje, odvjetnike, civilno društvo, medije i dr.), a koji imaju saznanja, informacije i dokaze o navedenim situacijama „profesionalnih žalitelja“, da iste zvanično, sa dokazima, dostavljaju kako Agenciji, tako i neposredno svim relevantnim institucijama (nadležna tužiteljstva, nadležne gospodarske komore, nadležne odvjetničke komore, Konkurencijsko vijeće BIH, Ured za razmatranje žalbi BIH, Sud BIH itd.) s ciljem borbe i suzbijanja naznačene pojave i fenomena.