U posljednje vrijeme kroz proces praćenja postupaka javnih nabava (monitoring), Agencija za javne nabave Bosne i Hercegovine  je uočila lošu praksu na način da pojedina ugovorna tijela pri provedbi osnovnih postupaka (otvorenih, ograničenih  i konkurentskih zahtjeva za dostavu ponuda) a kada su predmet nabave radovi, prave namjerne i svjesne greške u projektnoj dokumentaciji/tehničkoj specifikaciji koje se onda  naknadno "popravljaju" odnosno "plaćaju" provedbom pregovaračkih postupaka bez objave obavijesti za dodatne ili nepredviđene radove. 

Pregovarački postupak bez objave obavijesti je najmanje transparentan postupak i treba ga koristiti iznimno, samo u situacijama predviđenim Zakonom o javnim nabavama, vodeći pri tome računa o utvrđenim posebnim uvjetima za primjenu pregovaračkog postupka bez objave obavijesti.

Dakle, potreba za dodatnim ili nepredviđenim radovima putem pregovaračkog postupka nikako ne bi smjela biti posljedica propusta ugovornog tijela pri provedbi osnovnog postupka.

Takvim postupanjem se krše temeljna načela iz članka 3. Zakona o javnim nabavama i u neravnopravan položaj se dovode svi  oni sudionici postupka koji je prethodio osnovnom postupku, a na odgovarajući način se privilegira odnosno favorizira te na koncu i financijski honorira ponuditelj koji je izabran kao najpovoljniji u postupku koji je prethodio zaključenju osnovnog ugovora,  s obzirom na seriju dodatnih ili nepredviđenih radova koja uslijedi nakon toga. 

Sustav javnih nabava u Bosni i Hercegovini je visoko decentraliziran, te ugovorna tijela imaju proaktivnu ulogu, samostalno provode postupke ali i snose punu odgovornost za provedene postupke, odnosno za donesene odluke povodom postupaka javnih nabava sukladno Zakonu o javnim nabavama i podzakonskim aktima.

Ovakvi i slični slučajevi  koji se konstatiraju ili su već konstatirani u procesima praćenja, osim posljedično mogućeg pokretanja prekršajnog postupka, će se dostavljati u vidu informacije i nadležnim tužilaštvima na eventualno postupanje.