Sukob interesa je definiran člankom 52. Zakona o javnim nabavama (u daljem tekstu: Zakon) kako slijedi:

(1) Ugovorno tijelo poduzima odgovarajuće mjere kako bi učinkovito spriječilo, prepoznao i uklonio sukobe interesa u vezi s postupkom javne nabave, a radi izbjegavanja narušavanja tržišnog natjecanja  i osiguranja jednakog postupanja prema svim gospodarskim subjektima.

Sukob interesa uključuje sukob između javne dužnosti i privatnog interesa javnog službenika unutar kojeg interes koji javni službenik ima kao privatni građanin može nekorektno utjecati na izvršavanje njegovih službenih dužnosti i odgovornosti.

Zaposleni u javnim nabavama su odgovorni da djeluju pošteno i nepristrano i da budu svjesni da aktivnosti u vezi s javnim nabavama predstavljaju „služenje javnom interesu“ i da stoga treba da uživaju povjerenje javnosti. Prihvaćanje etičkog pristupa je važno zato što su koncepti integriteta, poštenja i odgovornosti ključna očekivanja u javnim nabavama. 

Ugovorno tijelo je u postupku javne nabave dužan preduzeti nužne mjere kojim će otkloniti postojanje sukoba interesa.

(2) Sukob interesa između ugovornog tijela i gospodarskog subjekta obuhvaća situacije kada predstavnici ugovornog tijela, koji su uključeni u provođenje postupka javne nabave ili mogu utjecati na rezultat tog postupka, imaju, izravno ili neizravno, financijski, gospodarski ili bilo koji drugi osobni interes koji bi se mogao smatrati štetnim za njihovu nepristranost i nezavisnost u okviru postupka, a naročito:

a) ako predstavnik ugovornog tijela istovremeno obavlja upravljačke poslove u gospodarskom subjektu;
b) ako je predstavnik ugovornog tijela vlasnik poslovnog učešća, dionica odnosno drugih prava na osnovu kojih sudjeluje u upravljanju, odnosno u kapitalu toga gospodarskog subjekta sa više od 0,5 %.

Ugovorno tijelo ne smije zaključivati ugovore o javnoj nabavi s gospodarskim  subjektom  ako predstavnik ugovornog tijela istovremeno obavlja upravljačke poslove u gospodarskom  subjektu ili ako je predstavnik ugovornog tijela vlasnik poslovnog učešća, dionica odnosno drugih prava na osnovu kojih sudjeluje u upravljanju, odnosno u kapitalu toga gospodarskog subjekta sa više od 0,5 %.

(3) Predstavnikom ugovornog tijela u smislu ovoga člana smatra se:

a) rukovodilac, te član upravnog, upravljačkog i nadzornog organa ugovornog tijela;
b) član povjerenstva za javnu nabavu;
c) druga osoba koja je uključena u provođenje ili koja može utjecati na odlučivanje ugovornog tijela u postupku javne nabave.

4) Odredba stavka (1) ovog članka na odgovarajući način primjenjuje se na srodnike po krvi u pravoj liniji ili u rodbinskoj liniji do trećeg stupnja, srodnike po tazbini do drugog stupnja, bračnog ili vanbračnog druga, bez obzira na to da li je brak prestao, te posvojitelje i posvojenike (u daljnjem tekstu: povezane osobe) predstavnika ugovornog tijela iz stavka (3) ovog članka.

(5) Prenos participacije u vlasništvu na drugu osobu ili posebnog tijela (povjerenika-punomoćnika) koji će kao povjerenik u ostvarivanju članskih prava i sudjelovanja u društvu djelovati u svoje ime, a za račun dužnosnika u skladu sa posebnim propisima o sprečavanju sukoba interesa, ne utječe na sukob interesa u smislu st. od (1) do (4) ovog članka.

Stavci (3), (4) i (5) članka 52. Zakona decidno navode na koje osobe se sukob interesa odnosi. Zakon upućuje na druge pozitivne propise koji reguliraju ovu materiju. Takođe, nužno je stvaranje organizacijske kulture koja neće tolerirati sukob interesa- potrebno je osigurati primjerene politike, postupke i primjenu pravila u radnom okruženju, čime bi se uveo učinkovit nadzor i rješavanje situacija u kojima dolazi do sukoba interesa. U tom kontekstu, ugovorna tijela mogu internim aktom riješiti pitanja koja se tiču sukoba interesa. Takav interni akt treba:

-identificirati rizična područja u kojima postoji mogućnost za sukob interesa,
-osigurati jasan i realan opis onih okolnosti i odnosa koji dovode do situacija u kojima se pojavljuje sukob interesa,
-uspostaviti postupanje za identifikaciju, prevladavanje i rješavanje situacija u kojima se pojavljuje sukob interesa,
-uspostaviti jasna pravila o tome šta se očekuje od zaposlenih u slučajevima sukoba interesa. 

U nastojanjima za etičkim ponašanjem i poštenim poslovanjem, zaposleni:

-će tretirati gospodarske subjekte na jednak način,
-neće tražiti niti primati „osobnu korist“,
-će čuvati povjerljivost osjetljivih informacija,
-će manifestirati najviše standarde profesionalnosti,
-će poslovati sa gospodarskim subjektima na pošten i nepristrasan način, koji neće dozvoljavati sukob interesa,
-će davati svim gospodarskim subjektima i ponuditeljima iste informacije i jednake mogućnosti.

(6) Predstavnik ugovornog tijela potpisuje izjavu o postojanju ili nepostojanju sukoba interesa, te je dužana ažurirati je, bez odgađanja, ako nastupe promjene. 
Ugovorno tijelo  internim aktom regulira pitanje davanja izjave o sukobu interesa u kojem će definirati obavezu davanja izjave za sve osobe obuhvaćene ovom odredbom, formu izjave, kao i način i rokove prijave promjene činjenica za navedene osobe. 
Zaposleni se trebaju upuštati ni u kakav privatni posao ili profesionalnu aktivnost koja bi se smatrala ili bi mogla da se smatra sukobom između osobnog interesa i interesa organizacije.

(7) Ugovorno tijelo, na osnovu izjava svojih predstavnika:

a) na svojim internet stranicama objavljuje popis gospodarskih subjekata s kojima je predstavnik ugovornog tijela, ili s njim povezane osobe, u sukobu interesa ili obavještava da takvi subjekti ne postoje, te isti ažuriraju bez odgađanja ako nastupe promjene;

b) u tenderskoj dokumentaciji o nabavi za pojedini postupak javne nabave navodi popis gospodarskih subjekata s kojima je predstavnik ugovornog tijela u sukobu interesa ili navodi da takvi subjekti ne postoje.

Dakle, svaki ugovorno tijelo će na osnovu internog akta i datih izjava o sukobu interesa sačiniti spisak gospodarskih subjekata ( ukoliko postoje) koji ne mogu sudjelovati u postupcima javnih nabava obzirom da je predstavnik ugovornog tijela u sukobu interesa.

(8) Ako ugovorno tijelo nema vlastite internet stranice, popis objavljuje na internet stranici osnivača.

(9) Predstavnik ugovornog tijela iz stavka (3) toč. b) i c) ovog članka obvezan je odmah po saznanju o postojanju sukoba interesa izuzeti se iz postupka javne nabave i o tome obavijestiti rukovodioca  ugovornog tijela.

U skladu sa navedenim, Agencija za javne nabave BIH (u daljem tekstu: Agencija) nije nadležna utvrđivati da li je netko u sukobu interesa ili ne, već vam predlažemo da procijenite eventualno postojanje sukoba interesa u datim okolnostima, a također predlažemo da konsultirate druge propise kojima se određuju nadležnosti i odgovornosti vašeg ugovornog tijela, a za čije tumačenje Agencija nije nadležna.

Naime, ugovorno tijelo poduzima odgovarajuće mjere kako bi efikasno spriječilo, prepoznalo i uklonilo sukobe interesa u vezi s postupkom javne nabave, a radi izbjegavanja narušavanja tržišnog natjecanja i osiguranja jednakog postupanja prema svim gospodarskim subjektima. 

Napominjemo, ugovorno tijelo internim aktom regulira pitanje davanja izjave o sukobu interesa u kojem će definirati obvezu davanja izjave za sve osobe obuhvaćena ovom odredbom, formu izjave, kao i način i rokove prijave promjene činjenica za navedene osobe. Zaposleni se ne trebaju upuštati ni u kakav privatni posao ili profesionalnu aktivnost koja bi se smatrala ili bi mogla da se smatra konfliktom između osobnog interesa i interesa organizacije.

Ugovorno tijelo će svojim internim aktom precizirati način i formu sprečavanja sukoba interesa za sve osobe koja su obuhvaćene stavkom (3) članka 52. Zakona.