Kako se u posljednje vrijeme u praksi problematiziralo pitanje primjene članak 2. stavak (1) točka l) Zakona o javnim nabavama koji se odnosi na neprihvatljivu ponudu, u daljnjem tekstu, radi jednoobraznosti postupanja, objavljujemo stav Agencije za javne nabave BiH o ovom pitanju, kako slijedi:

Člankom 3. stavak (1) Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja e-Aukcije (u daljnjem tekstu: Pravilnik) je propisano da prije zakazivanja e-Aukcije ugovorno tijelo u sustav e-Nabave unosi sve prihvatljive ponude.

Nadalje, članak 2. stavak (1) točka l) Zakona o javnim nabavama (u daljnjem tekstu: Zakon) propisuje:

„Ponuda je dokument koji podnosi ponuditelj, pri čemu nudi isporuku robe, pružanje usluge ili izvođenje radova, pod uvjetima koje određuje ugovorno tijelo u tenderskoj dokumentaciji. Ponuda može biti: 

1) prihvatljiva - koju je podnio ponuditelj koji nije bio isključen sukladno članku 45. ovog zakona i koji ispunjava kriterije za izbor najpovoljnije ponude, te čija je ponuda sukladna tehničkim specifikacijama bez da je nepravilna ili neprihvatljiva; 

2) neprihvatljiva - čija cijena premašuje planirana odnosno osigurana novčana sredstva ugovornog tijela za nabavu ili ponuda ponuditelja koji ne ispunjava kriterije za kvalifikaciju gospodarskog subjekta; 

3) nepravilna - koja nije sukladna tenderskoj dokumentaciji ili je primljena izvan roka za dostavu ponuda ili postoje dokazi o tajnom sporazumu ili korupciji ili nije rezultat tržišne konkurencije ili je ugovorno tijelo utvrdilo da je cijena ponude izuzetno niska.“

Ponuda je dokument koji priprema ponuditelj u postupku javne nabave, u kojem nudi robe ili usluge ili radove i kojim dokazuje da ispunjava sve uvjete u pogledu kvalificiranosti, kao i zahtjeve iz tehničke specifikacije koje je ugovorno tijelo definiralo u tenderskoj dokumentaciji. Ponuda može biti: prihvatljiva, neprihvatljiva i nepravilna.

Prihvatljivim ponudama se smatraju ponude koje u potpunosti ispunjavaju uvjete koje je u tenderskoj dokumentaciji postavilo ugovorno tijelo, kako u pogledu dokazivanja kvalificiranosti, tako i u pogledu ispunjavanja zahtjeva iz tehničkih specifikacija, kao sastavnog dijela tenderske dokumentacije. Da bi ponuda bila prihvatljiva mora ispunjavati sve zahtjeve definirane tenderskom dokumentacijom, kako u pogledu kvalificiranosti ponuditelja, tako i u pogledu zahtjeva vezano za predmet javne nabave. Ukoliko su zahtjevi iz tenderske dokumentacije suprotni Zakonu i/ili podzakonskim aktima, ponuditelj/kandidat ima pravo izjaviti žalbu na tendersku dokumentaciju. 

Neprihvatljiva ponuda je ponuda koju je podnio ponuditelj koja ne ispunjava zahtjeve u pogledu kvalificiranosti, odnosno ne ispunjava kvalifikacijske uvjete definirane tenderskom dokumentacijom. 

Također se neprihvatljivom ponudom smatra i ponuda čija cijena prelazi planirana, odnosno osigurana novčana sredstva ugovornog tijela za nabavu. U otvorenom postupku javne nabave i konkurentskom zahtjevu za dostavu ponuda, neprihvatljivost ponude se cijeni u tijeku postupka, a u slučaju da je predviđena e-aukcija, neprihvatljivost se cijeni prije zakazivanja e-aukcije. 

U višefaznim postupcima (ograničeni postupak, pregovarački postupak sa objavom obavijesti, pregovarački postupak bez objave obavijesti i natjecateljski dijalog) neprihvatljivost ponude u pogledu ispunjavanja uvjeta kvalificiranosti se cijeni u fazi pretkvalifikacije. Međutim, neprihvatljivost ponude čija cijena prelazi planirana, odnosno osigurana novčana sredstva ugovornog tijela za nabavu se cijeni u narednoj fazi postupka javne nabave. 

Procjenjivanje vrijednosti javne nabave propisuje članak 15. Zakona kako slijedi:

(1) Ugovorno tijelo temelji računanje procijenjene vrijednosti ugovora o javnoj nabavi na ukupnome iznosu koji će platiti, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV). 

(2) Određivanje procijenjene vrijednosti javne nabave obavlja se na sljedeći način: 

a) procijenjena vrijednost nabave roba, usluga ili radova jednaka je novčanom iznosu koje ugovorno tijelo plaća, bez obračunatog poreza na dodanu vrijednost. Prilikom izračuna procijenjene vrijednosti ugovora o radovima, u obzir se uzimaju troškovi radova i ukupna procijenjena vrijednost svih roba ili usluga koje ugovorna tijela stavljaju na raspolaganje izvođaču radova, pod uvjetom da su one potrebne za izvođenje radova;

b) procijenjenu vrijednost roba, usluga ili radova čini njihova procijenjena tržišna vrijednost u vrijeme objave obavijesti o javnoj nabavi ili u slučajevima kada takva obavijest nije potrebna, a u trenutku kada ugovorno tijelo započinje postupak javne nabave; 

c) u određivanje procijenjene vrijednosti javne nabave roba, usluga ili radova ugovorno tijelo dužno je uključiti sve elemente cijene koju plaća za nabavu te robe, usluge ili radova; 

d) ako je javna nabava roba, usluga ili radova podijeljena u nekoliko lotova, procijenjenu vrijednost čini zbroj svih takvih lotova i ona se koristi za određivanje vrijednosnog razreda te nabave; 

e) pri određivanju procijenjene vrijednosti okvirnog sporazuma ugovorno tijelo uzet će u obzir maksimalnu procijenjenu vrijednost, bez obračunatog poreza na dodanu vrijednost, svih predviđenih ugovora za cijelo razdoblje trajanja okvirnog sporazuma. 

(3) Kod ugovora o javnoj nabavi robe čiji je predmet leasing, zakup najam ili kupnja na otplatu, vrijednost koja se uzima kao osnova za izračun procijenjene vrijednosti ugovora je sljedeća:

a) u slučaju ugovora o javnoj nabavi na određeni rok, ako je rok kraći od 12 mjeseci ili je 12 mjeseci - ukupna procijenjena vrijednost za ugovor, ili ako je rok ugovora dulji od 12 mjeseci - ukupna vrijednost, uključujući procijenjenu preostalu vrijednost; 

b) u slučaju ugovora o javnoj nabavi bez određenih rokova ili u kojima se rokovi ne mogu utvrditi - mjesečna vrijednost pomnožena s 48. 

(4) U slučaju ugovora o javnoj nabavi roba ili usluga koji su po prirodi redoviti ili koji se namjeravaju obnoviti unutar danog vremena, kalkulacija procijenjene vrijednosti ugovora bit će izračunata na osnovi sljedećeg: 

a) ili ukupne stvarne vrijednosti uzastopnih ugovora iste vrste koji su dodijeljeni tijekom prethodnih 12 mjeseci ili, ako je moguće, tijekom financijske godine kako bi se uzele u obzir izmjene u iznosu ili vrijednosti koje bi se mogle pojaviti tijekom 12 mjeseci nakon zaključivanja temeljnog ugovora; 

b) ili ukupne procijenjene vrijednosti uzastopnih ugovora dodijeljenih tijekom 12 mjeseci koji su uslijedili nakon prve isporuke, ili tijekom financijske godine ako je to dulje od 12 mjeseci. 

(5) U slučaju ugovora o javnoj nabavi usluga, vrijednost koju treba uzeti kao osnovu za izračun procijenjene vrijednosti ugovora će, ako je potrebno, biti procijenjena kako slijedi: 

a) za sljedeće vrste usluga: 

1) usluge osiguranja: plaćanje premija i drugi oblici plaćanja, 

2) bankarstvo i druge financijske usluge: naknade, provizije, kamate i drugi oblici plaćanja, 

3) ugovori o izradi idejnog rješenja: isplata naknada, provizija i drugi oblici plaćanja; 

b) za ugovore o uslugama, pri čemu nije naznačena ukupna cijena: 

1) u slučaju ugovora s određenim rokom, ako je rok jednak ili kraći od 48 mjeseci: ukupna vrijednost za njihov puni rok, 

2) u slučaju ugovora bez određenog roka ili s rokom duljim od 48 mjeseci: mjesečna vrijednost pomnožena s 48.
 
Nadalje, članak 17. stavak (2) točka h) Zakona propisuje da je procijenjena vrijednost nabave mandatoran podatak svake pojedine javne nabave obuhvaćene planom nabava, a također članak 53. Zakona koji regulira nužne informacije tenderske dokumentacije stavkom (3)  točka s) propisuje da tenderska dokumentacija sadrži minimalno, između ostalog, procijenjenu vrijednost javne nabave.

U slučaju razlike između procijenjenih vrijednosti nabave u planu nabave i tenderskoj dokumentaciji, postavlja se pitanje, da li je meritorna procijenjena vrijednost nabave koja je navedena u planu nabava ili ona koja je navedena u tenderskoj dokumentaciji? U slučaju da postoji razlika između dvije procijenjene vrijednosti, što nije nemoguća situacija, smatramo da je relevantan podatak o procijenjenoj vrijednosti javne nabave kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji.