Zakon o javnim nabavkama (u daljem tekstu: Zakon) nije precizirao uslove i način zahtijevanja garancije za uredno izvršenje ugovora za okvirni sporazum. Takođe, ni Pravilnik o obliku garancije za ozbiljnost ponude i izvršenje ugovora ("Službeni glasnik BiH", broj 90/14) nije precizirao uslove i način zahtijevanja iste za okvirni sporazum već samo za ugovor.

Stoga ugovorni organ za svaki konkretni postupak treba samostalno da utvrdi kako će postaviti uslove kod okvirnog sporazuma, uzimajući u obzir dužinu trajanja okvirnog sporazuma, da li se okvirni sporazum zaključuje sa jednim ili više ponuđača, za koju opciju okvirnog sporazuma iz člana 32. stav (5) se opredjelio (da li "mini tender" ili "lista" dobavljača s kojima je zaključen okvirni sporazum) i sl.

Tako npr., ako uzmemo u obzir samu prirodu okvirnog sporazuma koja je takva da ugovorni organ ne garantuje dobavljaču/ima da će se isti u potpunosti, pa čak i uopšte realizovati, nego samo da ukoliko mu bude potrebno to što je predmet okvirnog sporazuma, da će isto nabavljati od dobavljača s kojim/a ima zaključen okvirni sporazum, onda je i logično pitanje da li ugovorni organ može od ponuđača očekivati garanciju za uredno izvršenje okvirnog sporazuma čije samo izvršenje je upitno.

Takođe, ukoliko okvirni sporazum, zaključen sa više ponuđača, traje duže od godinu dana, pa čak i kada traje godinu dana, postavlja se razumno pitanje koliko je opravdano "prisiliti" sve potpisnike okvirnog sporazuma da rezervišu sredstva kao garanciju za uredno izvršenje ugovora na tako dug period, tim prije što, kod opcije "lista" dobavljača, šanse da npr. peti, četvrti i treći sa liste zaista i dobiju pojedinačni/e ugovor/e u sklopu okvirnog sporazuma su izuzetno male, ako ne i nikakve? Kod "mini tendera", iako svi imaju podjednake šanse da dobiju pojedničani ugovor u sklopu okvirnog sporazuma, ostaje pitanje garancije na cijeli iznos okvirnog sporazuma, a jedan ponuđač s liste će zapravo dobiti samo nekoliko, jedan ili nijedan ugovor.

Ono što je sigurno iz gore navedenog je da ugovorni organ nema pravo da eliminiše u potpunosti iz okvirnog sporazuma onog dobavljača koji odbije da izvrši ugovor, nego u tom slučaju može samo aktivirati garanciju za uredno izvršenje ugovora u odgovarajućem iznosu.

Imajući u vidu sve naprijed navedeno, ugovorni organ u postupcima javne nabavke u kojima ima namjeru zaključiti okvirni sporazum treba da utvrdi uslove u pogledu garancije za uredno izvršenje ugovora, te da u tenderskoj dokumentaciji precizno razradi ko je i u kojem momentu dužan dostaviti garanciju (npr. da li postoji mogućnost da se zahtijeva garancija samo za konkretne pojedinačne ugovore, da li je istu moguće nabaviti u relativno kratkom roku itd.).