Prije svega je bitno istaknuti da postupak javnih nabava, općenito ima za rezultat odabir jedne, najpovoljnije ponude, i shodno tome zaključivanje, odnosno potpisivanje jednog ugovora. Međutim, nije nedozvoljeno da jedan postupak javnih nabava ima za rezultat zaključivanje više ugovora, ali samo pod uvjetima da je predmet postupka jasno podijeljen u više lotova. Samo u tom slučaju postupak nabave može rezultirati zaključivanjem više ugovora. Uporaba lotova podrazumijeva opće pravilo ''jedan lot – jedan ugovor'', gdje zaključivanje odvojenih ugovora ne mora biti neophodno ako jedan isti ponuditelj dobije više lotova. 

Podjelom nabave na lotove osigurava se maksimalna konkurencija i smanjuju se troškovi postupka javne nabave. Pored toga, podjela nabave na lotove pomaže ponuditeljima da na jednostavniji način i uz minimalne troškove pripreme svoju ponudu.

Dakle, razlozi donošenja odluke ugovornog tijela da podijeli nabavu na lotove mogu biti različiti, npr: da omoguće (pravičnu) konkurenciju, da osiguraju potrebnu različitost predmeta nabave, da racionaliziraju postupak nabave, disperzija rizika, i sl. 

Također je bitno istaknuti da je Zakon o javnim nabavama proceduralni zakon i da kao i bilo koji drugi zakon ili bar većina njih teško može definirati sve moguće situacije, tako da nigdje nije eksplicitno zabranjeno da lotovi ne mogu imati različite kriterije za dodjelu ugovora. Međutim, u razmatranju navedenog pitanja potrebno se rukovoditi činjenicom da se kriterij za dodjelu ugovora prvenstveno odnosi na postupak javne nabave, koji tek potom može biti podijeljen na lotove. U slučaju podjele na lotove, u obavijesti o nabavci se može odabrati ili kriterij „najniža cijena“ ili kriterij „ekonomski najpovoljnija ponuda“, ali za oba lota, a ne kombinacija oba kriterija. Postavlja se pitanje koji bi se kriterij za dodjelu ugovora koristio da postupak nije podijeljen na lotove.

Naime, predmet jednog postupka mogu biti samo srodni, homogeni predmeti nabave, te shodno tome i kriterij za dodjelu ugovora mora biti jedinstven. Isti princip se odnosi i na npr. primjenu okvirnog sporazuma iako ni to nije eksplicitno navedeno u Zakonu. Naime, primjena okvirnog sporazuma između ostalog ovisi i od karaktera predmeta nabave što bi značilo da je u slučaju podjele na lotove moguće odabrati okvirni sporazum isključivo za sve lotove, a ne samo za pojedine. U protivnom to bi značilo da se ne radi o istom, srodnom predmetu nabave. Također, rok za prijem ponuda, datum otvaranja ponuda, mogućnost zajedničke nabave, nabave u ime drugih ugovornih tijela, primjena e-aukcije, zaključenje okvirnog sporazuma, kriterij za dodjelu ugovora, i sl. su podaci koji su definirani na razini postupka i koji su jedinstveni i za lotove u slučaju podjele na lotove.

Naglašavamo da prethodno navedeno predstavlja opće principe i praksu u EU te da su u skladu s tim podaci u obavijesti o nabavci (kao i u drugim vrstama obavijesti) u Bosni i Hercegovini definirani u skladu sa obrascima koji se koriste u EU.

Ono što je dozvoljeno je da je u slučaju primjene kriterija „ekonomski najpovoljnija ponuda“ moguće koristiti različite podkriterije po lotu, ali u svakom slučaju kriterij na razini postupka, a time i lota ipak ostaje kriterij „ekonomski najpovoljnija ponuda“.

Navedimo primjer nabave usluga osiguranja imovine i osoba, gdje je jedan lot čini osiguranje imovine, a drugi osiguranje osoba. Oba lota čine nabavu usluga osiguranja i treba da imaju isti kriterij za dodjelu ugovora, s tim da podkriteriji u okviru kriterija „ekonomski najpovoljnija ponuda“ mogu biti različiti po lotovima, na način kako je primjereno vrsti osiguranja. Npr. osigurane sume za osigurane slučajeve za osiguranje osoba, kao što je „smrt usljed nesretnog slučaja“, „smrt usljed bolesti“, „invaliditet“, ne mogu ili ne bi trebali biti osigurani slučajevi u slučaju osiguranja imovine. 

U slučaju da se ugovorno tijelo opredijeli za kriterij „najniža cijena“, tada će sve ostale uvjete utvrditi u tenderskoj dokumentaciji, kao što su npr. visina osiguranih suma za osigurane slučajeve („smrt usljed nesretnog slučaja“, „smrt usljed bolesti“, „invaliditet“ i sl.), kao i druge uvjete koji su primjereni usluzi osiguranja osoba. Isto tako i za drugi lot koji se tiče osiguranja imovine. Samo na tako jednakoj osnovi za sve ponuditelje, ponuditelji nude (samo) cijenu (po lotu) koja je u ovom slučaju osnov za dodjelu ugovora za oba lota.