Članak 61. Zakona o javnim nabavama („Službeni glasnik BiH“ br. 39/14, 59/22 i 50/24) definira vrste jamstva i mogućnost njihovog zahtijevanja, s tim da su oblici jamstva za ozbiljnost ponude i izvršenje ugovora, kao i druga vezana pitanja definirana Pravilnikom o obliku jamstva za ozbiljnost ponude i izvršenje ugovora (“Službeni glasnik BiH, broj 90/14).

Nadalje, člankom 5. stavak (1) Pravilnika utvrđeno je da ugovorno tijelo vrši povrat sredstava ili dokumenata koja predstavljaju jamstvo za ponudu i to u roku od 10 (deset) radnih dana u slučaju gotovinskog depozita, odnosno 5 (pet) radnih dana u drugim slučajevima, a po nastupu bilo kojeg od sljedećih slučajeva: 

a) odbijanje, ocjena ponude kao neprihvatljive, ili istekom razdoblja važenja ponude,
b) dodjela i stupanje na snagu ugovora o javnoj nabavi, 
c) poništenje ili okončanje postupka javne nabave prije dodjele, ili stupanja na snagu ugovora o javnoj nabavi, ili 
d) povlačenje ponude prije isteka određenog roka za dostavljanje ponuda.

U obrascu bezuvjetnog bankovnog jamstva za ozbiljnost ponude koji je dat u prilogu Pravilnika navedeni su slučajevi kada će banka platiti ugovornom tijelu, i to ako je ponuditelj:

1) povukao svoju ponudu prije isteka roka važenja ponuda utvrđenog u tenderskoj dokumentaciji i Obrascu Ponude, ili
2) ako ponuditelj, koji je obaviješten da je njegova ponuda prihvaćena kao najpovoljnija, a u razdoblju roka važenja ponude:

a) odbije potpisati ugovor, ili propusti potpisati ugovor u utvrđenom roku,
b) ne dostavi ili dostavi neodgovarajuću jamstvo za uredno izvršenje ugovora,
c) dostavi neistinite izjave vezane za kvalifikaciju kandidata/ponuditelja.

Vezano za pitanje da li nedostavljanje kvalifikacijske dokumentacije je osnov za aktiviranje jamstva za ozbiljnost ponude, Agencija je stava da nedostavljanje kvalifikacijske dokumentacije nije navedeno kao slučaj u kojem se može aktivirati jamstvo za ozbiljnost ponude, jer u proteklom razdoblju nije bilo izmjena Zakona o javnim nabavama, kao ni podzakonskih akata koji reguliraju ovo pitanje.

U situaciji kada ponuditelj dostavi neistinite izjave vezane za kvalifikaciju kandidata/ponuditelja, i nakon što bude izabran kao najpovoljniji ponuditelj, dostavi tražene dokaze, iz kojih se nedvosmisleno može utvrditi da izjave koje je dostavio, ne odgovaraju dostavljenim dokazima, ugovorno tijelo može aktivirati jamstvo za ponudu. 

Dakle, nedostavljanje kvalifikacijske  dokumentacije nije osnov da se dostavljena izjava smatra lažnom, jer ne postoje dokazi (kvalifikacijska dokumentacija) iz koje bi se poređenjem podataka iz izjave i kvalifikacijske dokumentacije utvrdilo da je izjava lažna, te ne postoji osnov za aktiviranje jamstva za ozbiljnost ponude.