Načelni stav na temu manipulacije sa dokumentacijom da je ugovorno tijelo primorano dodjeliti ugovor sljedeće rangiranom i pojave koluzije/zabranjenih dogovora ponuditelja

Kada izabrani ponuditelj ne dostavi dokumentaciju/odbije/ne potpiše ugovor ili okvirni sporazum, ugovorno tijelo podnosi prijedlog ugovora ili okvirnog sporazuma ponuditelja čija je ponuda prema rang listi, odmah nakon ponude najuspješnijeg ponuditelja, i tako redom sve dok ne iscrpi listu prihvatljivih ponuditelja sa konačne rang liste. Svaki sljedeći ponuditelj kojem se nudi ugovor mora dostaviti traženu dokumentaciju iz članka 45. i 47. Zakona u roku koji odredi ugovorno tijelo.

Člankom 45. stavak (5) Zakona o javnim nabavama (u daljnjem tekstu: Zakon) definirano je da ugovorno tijelo može na razdoblje od 12 mjeseci isključiti iz učešća u postupku nabave kandidata/ponuditelja koji se nađe u situaciji, da ako je kandidat/ponuditelj lažno prikazao činjenice pri dostavljanju podataka potrebnih za provjeru kvalifikacijskih i/ili kriterija za dodjelu ugovora, ako je prikrio takve informacije ili nije u stanju priložiti popratne dokumente.

Prilikom provjere ispunjenja kvalifikacijskih i/ili kriterija za dodjelu ugovora ugovorno tijelo može utvrditi da je kandidat/ponuditelj lažno dostavio podatke i prikazao činjenice, da je prikrio takve informacije ili nije u stanju priložiti dokumente/dokaze za koje npr. u izjavama o ispunjenju kvalifikacijskih uvjeta učešća naveo da ih ispunjava.

Za bolje razumijevanje ove odredbe od značaja može biti stav sadržan u Presudi ESP u predmetu C-387/14  -  „Formulacija čl. 45.st.2 t.g) Direktive 2004/18 ni na koji način ne upućuje na namjerno postupanje gospodarskog subjekta. Zbog toga se utvrđenje takvog postupanja ne može smatrati nužnim elementom za isključenje takvog subjekta iz učešća u postupku javne nabave. Nasuprot tome, kako bi se ponuditelja  utvdilo „krivim za ozbiljno“ lažno prikazivanje  u smislu navedene odredbe, te ga isključilo iz postupka javne nabave, dovoljno je da je on odgovoran za nepažnju određenog stupnja, odnosno nepažnju koja bi mogla imati odlučujući utjecaj na odluke o isključivanju, izboru, ili sklapanju ugovora o javnoj nabavi.“... Posljedično tome, kako bi gospodarski subjekt koji je podnio lažnu izjavu sankcioniralo njegovim isključenjem iz učešća u postupku javne nabave, ugovorno tijelo nije dužano dostaviti dokaz postojanja namjerne greške tog gospodarskog subjekta.“

Također, prilikom pregleda i ocjene zahtjeva za učešće/ponude, odnosno provjere kvalifikacijskih uslova kandidata/ponuditelja u postupku javne nabave, ugovorno tijelo vrši provjeru ispunjenosti uslova za kvalifikaciju iz članaka 45. do 52. Zakona, a u skladu sa postavljenim uvijetima i dokazima u tenderskoj dokumentaciji, te u svakom konkretnom slučaju, donosi odluku o isključenju u kojoj će obrazložiti razloge za neprihvaćanje mjera ili ukoliko smatra da su preduzete mjere primjerene, takvog kandidata/ponuditelja neće ni isključiti iz postupka javne nabave.

Dalje, ponuditelji mogu biti izuzeti iz učešća u postupku dodjele ugovora samo ukoliko ne ispunjavaju neki od zahtjeva koje je ugovorno tijelo postavio u tenderskoj dokumentaciji, a u skladu sa naprijed navedenim člancima 45.-51. Zakona.  

Kada se govori o narušavanju tržišnog takmičenja isto bi se moglo utvrditi isključivo na osnovu konkretnog ponašanja u postupku javne nabave, kao što su: koordinirano djelovanje povezanih ponuditelja s ciljem manipulacije ishodom postupka (npr. zajedničko snižavanje cijena, svjesno povlačenje jednog ponuditelja u korist drugog, stvaranje privida konkurencije i sl.).

Ukoliko bi njihovo postupanje ukazivalo na koordinaciju u svrhu manipulacije ishodom postupka, to bi predstavljalo narušavanje tržišne konkurencije u smislu članka 52. stavak (12) Zakona koji glasi da: „U postupku javne nabave ponuditelji su dužni podnijeti svoju ponudu bez narušavanja tržišne konkurencije u smislu zabranjenih dogovora sa drugim ponuditeljima. Za postupke zaštite tržišne konkurencije nadležno je Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine. U slučaju postojanja osnova sumnje da se u postupku javne nabave narušava tržišna konkurencija zahtjev za pokretanje postupka pred Konkurencijskim vijećem Bosne i Hercegovine može podnijeti svako gospodarsko ili fizičko lice koje za to ima pravni ili ekonomski interes, privredne komore, udruženja poslodavaca ili gospodarstvenika, udruženja potrošača  i tijela izvršne vlasti.“ 

Imperativ je da svi sudionici u postupku javne nabave djeluju nezavisno i zakonito kako u donošenju poslovnih odluka tako i ponašanju na tržištu, a u slučaju bilo kakve osnovane sumnje na postojanje zabranjenih dogovora ili manipulaciju ishodom postupka javne nabave, sugerira se pokretanje postupka pred nadležnim Konkurencijskim vijećem Bosne i Hercegovine. 

Ponuditeljima su zabranjeni sporazumi, ugovori, pojedine odredbe sporazuma ili ugovor, zajednička djelovanja, izričiti i prešutni dogovori gospodarstvenih subjekata koji za cilj i posljedicu imaju sprečavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišne konkurencije na relevantnom tržištu a koji se odnose na: 

·         direktno ili indirektno utvrđivanje kupovnih i prodajnih cijena ili bilo kojih drugih trgovinskih uvijeta, 

·         ograničavanje i kontrolu proizvodnje, tržišta, tehničkog razvoja ili ulaganja, 

·         podjelu tržišta ili izvora snabdijevanja, 

·         primjenu različitih uvjeta za identične transakcije s drugim gospodarskim subjektima, dovodeći ih u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju, 

·         zaključivanje takvih sporazuma kojima se druga strana uvjetuje da prihvati dodatne obaveze koje po svojoj prirodi ili običajima u trgovini nisu u vezi sa predmetom sporazuma. 

Konkurencijsko vijeće pokreće postupak po službenoj dužnosti ili na osnovu zahtjeva stranke. Zahtjev za pokretanje postupka pred Konkurencijskim vijećem Bosne i Hercegovine može podnijeti svako gospodarsko ili fizičko lice koje za to ima pravni ili ekonomski interes, privredne komore, udruženja poslodavaca ili gospodarstvenika, udruga potrošača  i tijela izvršne vlasti.