Dana 14.10.2009. godine Šef Delegacije Evropske komisije u BiH, ambasador Dimitris Kourkoulas, uručio je predsjedavajućem Vijeća ministara BiH, Nikoli Špiriću, Izvještaj Evropske komisije o napretku BiH.
 
Povodom ovog uručenja u Delegaciji evropske komisije u BiH održana je press konferencija na kojoj je ukratko predstavljen Izvještaj o napretku i Strategija proširenja.
 
Generalna ocjena Izvještaja o napretku je da je Bosna i Hercegovina napravila malo napretka tokom perioda izvještavanja.
 
Iz izvještaja izdvajamo dio koji se odnosi na javne nabavke.
 
Ograničen napredak je postignut u oblasti javnih nabavki. Osnovna struktura postojećeg Zakona o javnim nabavkama je solidna ali njegovo funkcionisanje u svakodnevnoj praksi treba biti poboljšano. Pojednostavljeni postupci za nabavke male vrijednosti značajno bi povećali efikasnost sistema, kao i objavljivanje obavještenja o nabavci u elektronskom obliku na web stranici Agencije za javne nabavke (AJN). Nije bilo velikog napretka u odnosu na zakonodavno usklađivanje. Postojeći Zakon o javnim nabavkama napisan je po uzoru na prijašnje EC direktive i mnoge odredbe novih EC direktiva još uvijek nisu inkorporisane. Pravni okvir za borbu protiv korupcije u javnoj nabavci i dalje je nejasan. Novi zakon o javnoj nabavci je pripremljen, ali je odbijen od strane Parlamentarne skupštine BiH. Uloženi su određeni napori da se poveća publicitet dat obavještenjima.
 
Dodjela koncesija od strane nadležnih organa regulisana je s ukupno 14 zakona o koncesijama te pratećih zakona i uredbi sa zakonskom snagom na državnom, entitetskim i kantonalnim nivoima. Velika većina ugovora o koncesiji i javno-privatnom partnerstvu dodjeljena je putem procedure „samoinicijativnih prijedloga“ bez primjene otvorenog, transparentnog i konkurentnog procesa. Procedure dodjele ne zadovoljavaju osnovne principe acquis-a. Nije uspostavljena formalna saradnja između komisije za koncesije na različitim nivoima vlasti. Administrativni troškovi ovakvog sistema su visoki i nadležnosti različitih institucija imaju tendenciju preklapanja.
 
Domaći preferencijalni tretman ostaje na snazi, osim za sektor električne energije. Prema podzakonskom aktu usvojenom tokom 2009.godine, taj preferencijalni tretman neće isteći do 2015. godine.
 
Agencija za javne nabavke (AJN) sada zapošljava 19 ljudi, 4 više nego u 2008. godini, ali 12 manje od 31 radnog mjesta koje se treba popuniti do 2012. godine.
 
Od maja 2009. godine, Ured za razmatranje žalbi (URŽ) ima puni kvorum od šest članova i zapošljava dvije osobe s punim i tri osobe s određenim radnim vremenom. Novi državni službenici nisu zapošljavani. Popunjavanje upražnjenih radnih mjesta u URŽ-u ometeno je postojećim pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji. Ipak, URŽ je riješio 1515 žalbi, što je uključivalo sve pristigle žalbe iz 2008. godine i zaostale predmete od 2006. godine, zbog navedenog nedostatka kvoruma.
 
AJN i URŽ su uspostavile saradnju sa državama članicama EU, ali potrebni su dalji napori kako bi se povećali administrativni kapaciteti obje institucije. Odgovarajuća implementacija procedura javnih nabavki u cijeloj zemlji treba biti dosljedno nadgledana. Administrativni kapacitet ugovornih organa i njihova sposobnost implementacije Zakona o javnim nabavkama treba biti osigurana i poboljšana. Odredbe o javno-privatnom partnerstvu, kao i koncesijama usluga i radova trebaju biti izmijenjene i dopunjene, te jedinstvene za cijelu zemlju, kako bi se uvele konkurentne i transparentne procedure i prakse, vodeći računa o acquis-u i dobroj međunarodnoj praksi.
 
U pogledu izgradnje jedinstvenog ekonomskog prostora u oblasti javnih nabavki, firme iz drugih entiteta nisu formalno diskriminirane. Njihove šanse za dobijanje ugovora se, međutim, smanjuju jer ostali Zakoni (kao što su oni o porezu i socijalnom osiguranju) nisu usklađeni.
 
Mehanizmi koordinacije i administrativni kapaciteti glavnih učesnika u sistemu javne nabavke trebaju dalje jačanje, naročito kako bi se smanjila mogućnost za korupciju.
 
Sve u svemu, pripreme Bosne i Hercegovine u području javnih nabavki se nastavljaju, ali i dalje veća podrška za jačanje sistema mora biti osigurana. Zakonodavstvo o javnim nabavkama mora biti izmijenjeno kako bi zadovoljilo evropske standarde.