Načelni stav na temu manipulacije sa dokumentacijom da je ugovorni organ primoran dodjeliti ugovor sljedeće rangiranom i pojave koluzije/zabranjenih dogovora ponuđača

Kada izabrani ponuđač ne dostavi dokumentaciju/odbije/ne potpiše ugovor ili okvirni sporazum, ugovorni organ podnosi prijedlog ugovora ili okvirnog sporazuma ponuđača čija je ponuda prema rang listi, odmah nakon ponude najuspješnijeg ponuđača, i tako redom sve dok ne iscrpi listu prihvatljivih ponuđača sa konačne rang liste. Svaki sljedeći ponuđač kojem se nudi ugovor mora dostaviti traženu dokumentaciju iz člana 45. i 47. Zakona u roku koji odredi ugovorni organ.

Članom 45. stav (5) Zakona o javnim nabavkama (u daljnjem tekstu: Zakon) definisano je da ugovorni organ može na period od 12 mjeseci isključiti iz učešća u postupku nabavke kandidata/ponuđača koji se nađe u situaciji, da ako je kandidat/ponuđač lažno prikazao činjenice pri dostavljanju podataka potrebnih za provjeru kvalifikacionih i/ili kriterija za dodjelu ugovora, ako je prikrio takve informacije ili nije u stanju priložiti popratne dokumente.

Prilikom provjere ispunjenja kvalifikacionih i/ili kriterija za dodjelu ugovora ugovorni organ može utvrditi da je kandidat/ponuđač lažno dostavio podatke i prikazao činjenice, da je prikrio takve informacije ili nije u stanju priložiti dokumente/dokaze za koje npr. u izjavama o ispunjenju kvalifikacionih uslova učešća naveo da ih ispunjava.

Za bolje razumijevanje ove odredbe od značaja može biti stav sadržan u Presudi ESP u predmetu C-387/14  -  „Formulacija čl. 45.st.2 t.g) Direktive 2004/18 ni na koji način ne upućuje na namjerno postupanje privrednog subjekta. Zbog toga se utvrđenje takvog postupanja ne može smatrati nužnim elementom za isključenje takvog subjekta iz učešća u postupku javne nabavke. Nasuprot tome, kako bi se ponuđača  utvdilo „krivim za ozbiljno“ lažno prikazivanje  u smislu navedene odredbe, te ga isključilo iz postupka javne nabavke, dovoljno je da je on odgovoran za nepažnju određenog stepena, odnosno nepažnju koja bi mogla imati odlučujući uticaj na odluke o isključivanju, izboru, ili sklapanju ugovora o javnoj nabavci.“... Posljedično tome, kako bi privrednog subjekta koji je podnio lažnu izjavu sankcionisalo njegovim isključenjem iz učešća u postupku javne nabavke, ugovorni organ nije dužan dostaviti dokaz postojanja namjerne greške tog privrednog subjekta.“

Također, prilikom pregleda i ocjene zahtjeva za učešće/ponude, odnosno provjere kvalifikacijskih uslova kandidata/ponuđača u postupku javne nabavke, ugovorni organ vrši provjeru ispunjenosti uslova za kvalifikaciju iz članova 45. do 52. Zakona, a u skladu sa postavljenim uslovima i dokazima u tenderskoj dokumentaciji, te u svakom konkretnom slučaju, donosi odluku o isključenju u kojoj će obrazložiti razloge za neprihvatanje mjera ili ukoliko smatra da su preduzete mjere primjerene, takvog kandidata/ponuđača neće ni isključiti iz postupka javne nabavke.

Dalje, ponuđači mogu biti izuzeti iz učešća u postupku dodjele ugovora samo ukoliko ne ispunjavaju neki od zahtjeva koje je ugovorni organ postavio u tenderskoj dokumentaciji, a u skladu sa naprijed navedenim članovima 45.-51. Zakona.  

Kada se govori o narušavanju tržišnog takmičenja isto bi se moglo utvrditi isključivo na osnovu konkretnog ponašanja u postupku javne nabavke, kao što su: koordinisano djelovanje povezanih ponuđača s ciljem manipulacije ishodom postupka (npr. zajedničko snižavanje cijena, svjesno povlačenje jednog ponuđača u korist drugog, stvaranje privida konkurencije i sl.).

Ukoliko bi njihovo postupanje ukazivalo na koordinaciju u svrhu manipulacije ishodom postupka, to bi predstavljalo narušavanje tržišne konkurencije u smislu člana 52. stav (12) Zakona koji glasi da: „U postupku javne nabavke ponuđači su dužni podnijeti svoju ponudu bez narušavanja tržišne konkurencije u smislu zabranjenih dogovora sa drugim ponuđačima. Za postupke zaštite tržišne konkurencije nadležno je Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine. U slučaju postojanja osnova sumnje da se u postupku javne nabavke narušava tržišna konkurencija zahtjev za pokretanje postupka pred Konkurencijskim vijećem Bosne i Hercegovine može podnijeti svako privredno ili fizičko lice koje za to ima pravni ili ekonomski interes, privredne komore, udruženja poslodavaca ili privrednika, udruženja potrošača  i organi izvršne vlasti.“ 

Imperativ je da svi učesnici u postupku javne nabavke djeluju nezavisno i zakonito kako u donošenju poslovnih odluka tako i ponašanju na tržištu, a u slučaju bilo kakve osnovane sumnje na postojanje zabranjenih dogovora ili manipulaciju ishodom postupka javne nabavke, sugeriše se pokretanje postupka pred nadležnim Konkurencijskim vijećem Bosne i Hercegovine. 

Ponuđačima su zabranjeni sporazumi, ugovori, pojedine odredbe sporazuma ili ugovor, zajednička djelovanja, izričiti i prećutni dogovori privrednih subjekata koji za cilj i posljedicu imaju sprečavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišne konkurencije na relevantnom tržištu a koji se odnose na: 

·         direktno ili indirektno utvrđivanje kupovnih i prodajnih cijena ili bilo kojih drugih trgovinskih uslova, 

·         ograničavanje i kontrolu proizvodnje, tržišta, tehničkog razvoja ili ulaganja, 

·         podjelu tržišta ili izvora snabdijevanja, 

·         primjenu različitih uslova za identične transakcije s drugim privrednim subjektima, dovodeći ih u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju, 

·         zaključivanje takvih sporazuma kojima se druga strana uslovljava da prihvati dodatne obaveze koje po svojoj prirodi ili običajima u trgovini nisu u vezi sa predmetom sporazuma. 

Konkurencijsko vijeće pokreće postupak po službenoj dužnosti ili na osnovu zahtjeva stranke. Zahtjev za pokretanje postupka pred Konkurencijskim vijećem Bosne i Hercegovine može podnijeti svako privredno ili fizičko lice koje za to ima pravni ili ekonomski interes, privredne komore, udruženja poslodavaca ili privrednika, udruženja potrošača  i organi izvršne vlasti.