Agencija za javne nabavke Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija za javne nabavke ili Agencija ili AJN) je nedavno objavila i ukazala na veoma ozbiljna koruptivna žarišta, s krupnim posljedicama efektuiranim u nezakonitom trošenju javnih sredstava i rušenju sistema javnih nabavki u Bosni i Hercegovini (BIH), koja su, pored ostalog, sadržana u situacijama neosnovanog izuzimanja subjekata od primjene Zakona o javnim nabavkama, te vezanu problematičnost u primjeni odredbe stava (3) u članu 5. Zakona o javnim nabavkama. S tim u vezi je naznačeno da je obustavljena, do daljnjeg, primjena ove odredbe u praksi i da su naložene aktivnosti u Agenciji vezane za isto.
 
U tom smislu, od pojedinih stručnjaka upitnog kredibiliteta, kao i od subjekata, koji su, iz njima poznatih razloga, vrlo zainteresovani za primjenu odredbe stava (3) u članu 5. Zakona o javnim nabavkama, tj. za dobijanje „odgovarajućeg mišljenja“ Konkurencijskog vijeća BIH i time kakvog-takvog, „osnova“ zašto ne primjenjuju Zakon o javnim nabavkama, krenulo se sa javnim plasiranjem i zamjenom teza da Agencija „suspenduje primjenu Zakona o javnim nabavkama“. Ovakva zamjena teza je bila očekivana. 
 
Međutim, činjenice govore suprotno, te ćemo ih iznijeti u nastavku.
 
Agencija ne vrši suspenziju primjene Zakona o javnim nabavkama. SIGMA, kao stručno tijelo Evropske komisije, je ocijenila odredbu člana 5. stav (3) Zakona o javnim nabavkama spornom akcentirajući da ovakva odredba ne postoji u zakonodavstvu država članica Evropske unije. Na nivou Evropske unije o pitanjima koje tretira stav (3) člana 5. Zakona o javnim nabavkama nadležnost za odlučivanje ima Evropska komisija. Ni Republika Srbija, a ni Republika Crna Gora, koje su u procesu integracija u Evropsku uniju u istom/sličnom statusu kao i Bosna i Hercegovina, u svojim zakonodavstvima nemaju ovakvu odredbu, već su propisali da o ovim pitanjima prihvataju nadležnost za odlučivanje Evropske komisije.
 
Raniji Zakon o javnim nabavkama iz 2004. godine, u stavu (4) člana 3. je određivao:
 
“U slučaju da neku od djelatnosti definiranih u stavu (3) ovog člana osigurava i jedno ili više preduzeća koja nisu obuhvaćena definicijom iz stava (1) tačka c) ovog člana, Vijeće za konkurenciju će, na traženje direktora Agencije za javne nabavke a po osnovu zahtjeva odnosnog ugovornog organa, ocijeniti / izjaviti da li je tržište za datu djelatnost (relevantno tržište) konkurentno. U slučaju da je to relevantno tržište proglašeno konkurentnim, direktor Agencije za javne nabavke predložit će izmjenu i dopunu ovog zakona, kojim se, u odnosu na konkretnu djelatnost, od obaveze poštivanja ovog zakona oslobađaju svi definirani ugovorni organi.”
 
Važeći Zakon o javnim nabavkama, u stavu (3) člana 5. određuje:
 
„U slučaju da neku od djelatnosti definiranih u ovom članu obavlja više privrednih društava koja nisu obuhvaćena st. (1) i (2) ovog člana, Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine, na zahtjev Agencije, a po zahtjevu odnosnog ugovornog organa, ocijenit će da li je relevantno tržište za datu djelatnost otvoreno za konkurenciju. U slučaju da je odlukom Konkurencijskog vijeća Bosne i Hercegovine to relevantno tržište proglašeno otvorenim za konkurenciju, privredno društvo koje obavlja konkretnu djelatnost nije obavezno primjenjivati ovaj zakon za obavljanje te djelatnosti.” 
 
Raniji Zakon o javnim nabavkama i važeći Zakon o javnim nabavkama, a što se može uočiti i prostom komparacijom, u pogledu normiranja predmetnog pitanja se značajno razlikuju.
 
Raniji Zakon o javnim nabavkama je predviđao izuzimanje putem izmjene i dopune Zakona, a važeći Zakon o javnim nabavkama ne predviđa takav način izuzimanja.
 
Nije poznato na koji način i iz kojih razloga je odredba stava (3) člana 5. Zakona o javnim nabavkama našla svoje mjesto u Nacrtu važećeg Zakona o javnim nabavkama, koji je dostavljen u proceduru iz Agencije u 2012., odnosno 2013. godini, te nije poznato iz kojih razloga nije formulisana u skladu sa direktivama Evropske unije o javnim nabavkama ili barem na isti način kao u ranijem Zakonu o javnim nabavkama.
 
U članu 5. stav (3) Zakona o javnim nabavkama se navodi ODLUKA Konkurencijskog vijeća BIH, a ne MIŠLJENJE. Iz toga neminovno proističe da se proces iz ovog stava navedenog člana Zakona o javnim nabavkama mora okončati ODLUKOM Konkurencijskog vijeća BIH u skladu sa propisima o općem upravnom postupku u BIH, a ne mišljenjem. Svako drugo tumačenje je nepravilno i nezakonito. Institut ODLUKE koji se navodi u članu 5. stav (3) Zakona o javnim nabavkama nije propisan bez razloga, jer obzirom na posljedicu takve ODLUKE mora postojati i propisan mehanizam pravne zaštite, koji evidentno izostaje u slučaju „mišljenja“.
 
U prethodnom periodu bilo je takvog korištenja mišljenja Konkurencijskog vijeća BIH, datih shodno članu 5. stav (3) Zakona o javnim nabavkama, koja su proizvodila negativne posljedice u sistemu javnih nabavki. Npr. jedan ugovorni organ iskoristio je takvo mišljenje, te se cijelu jednu godinu (juli 2022-juli 2023) nezakonito izuzeo od primjene Zakona o javnim nabavkama i potrošio čak 25 miliona KM u tom periodu.
 
Agencija je, u međuvremenu, za potrebe dalje primjene stava (3) u članu 5. Zakona o javnim nabavkama, samo obavila stručne konsultacije sa SIGMA, te shodno tim konsultacijama provela proces tumačenja stava (3) člana 5. Zakona o javnim nabavkama, kako bi dalja primjena ove odredbe bila u skladu sa evropskim standardima, te u cilju sprječavanja zloupotreba, kao i očuvanja zakonitosti.
 
U tom kontekstu je 22.08.2025. godine Agencija, a nakon stručnih konsultacija sa SIGMA, te shodno tim konsultacijama provedenog procesa tumačenja stava (3) člana 5. Zakona o javnim nabavkama, prema Konkurencijskom vijeću BIH na postupanje prema članu 5. stav (3) Zakona o javnim nabavkama proslijedila akt jednog subjekta, podnesen putem njegovog punomoćnika. U svom aktu Agencija je jasno upozorila na koruptivne rizike primjene ove odredbe.
 
Shodno izloženom vidljivo je da Agencija ne vrši suspenziju primjene Zakona o javnim nabavkama, već je samo trebalo vrijeme da se za potrebe dalje primjene stava (3) u članu 5. Zakona o javnim nabavkama, obave stručne konsultacije sa SIGMA, te shodno tim konsultacijama provede proces tumačenja stava (3) člana 5. Zakona o javnim nabavkama, kako bi primjena ove odredbe bila u skladu sa evropskim standardima, te u cilju sprječavanja zloupotreba, kao i očuvanja zakonitosti.
 
Koristimo priliku da i ovim putem pozovemo Konkurencijsko vijeće BIH da zajedno pokrenemo inicijativu nadležnim organima da se iz važećeg Zakona o javnim nabavkama, po hitnom postupku, briše stav (3) iz člana 5. Zakona o javnim nabavkama, a kako bi se spriječili dalji potencijalni slučajevi korupcije do kojih dovodi primjena navedene odredbe.
 
Koristimo priliku da i ovim putem pozovemo Konkurencijsko vijeće BIH da, sa aspekta svoje nadležnosti, razmotri pravilnost, zakonitost i vlastitu odgovornost, u slučaju da odluči da proces po predmetnom aktu proslijeđenom 22.08.2025. godine i daljim eventualnim aktima shodno članu 5. stav (3) Zakona o javnim nabavkama, okonča/okončava mišljenjem, a ne odlukom u skladu sa propisima o općem upravnom postupku u BIH.
 
S poštovanjem,
Agencija za javne nabavke Bosne i Hercegovine