Načelni stav o pripremi tehničkih specifikacija, objektivnosti zahtjeva i dokazivanju ekvivalentnosti predmeta nabavke
Članom 54. stav (1) Zakona o javnim nabavkama BiH (u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da tehničke specifikacije...

Članom 54. stav (1) Zakona o javnim nabavkama BiH (u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da tehničke specifikacije moraju svim kandidatima/ponuđačima omogućiti jednak i nediskriminirajući pristup nadmetanju. Nadalje, član 54. stav (2) Zakona propisuje da se tehničke specifikacije, uz poštivanje obaveznih bosanskohercegovačkih tehničkih pravila, određuju pozivanjem na tehničke specifikacije i bosanskohercegovačke standarde kojima se preuzimaju evropski standardi, evropska tehnička odobrenja, zajedničke tehničke specifikacije, međunarodni standardi, drugi tehnički referentni sistemi koje su uspostavila evropska tijela za standardizaciju ili, ako oni ne postoje, na bosanskohercegovačke standarde, bosanskohercegovačka tehnička odobrenja ili bosanskohercegovačke tehničke specifikacije koje se odnose na projektovanje, proračun i izvođenje radova te upotrebu proizvoda, pri čemu se svaka uputa mora označiti riječima „ili ekvivalent“. Također, specifikacije se mogu odrediti u obliku izvedbenih ili funkcionalnih zahtjeva koji mogu uključivati ekološke elemente i elemente energetske efikasnosti ili kombinacijom navedenih metoda.

Tehničke specifikacije predstavljaju praktično najznačajniji dio tenderske dokumentacije. To je dio dokumentacije u kojem ugovorni organ detaljno opisuje predmet nabavke, odnosno sve svoje potrebe i zahtjeve u vezi s predmetom nabavke, vodeći računa da ne ugrozi konkurenciju među potencijalnim dobavljačima. Dobro pripremljena tehnička specifikacija podrazumijeva da je ugovorni organ jasno i precizno opisao ono što nabavlja, tako da ponuđeni predmet nabavke u skladu sa specifikacijom zadovolji sve potrebe ugovornog organa, a da pri tome svi privredni subjekti iz relevantne oblasti imaju mogućnost da ponude traženi predmet nabavke. Iz tog razloga tehničke specifikacije moraju biti postavljene objektivno u odnosu na svakog potencijalnog dobavljača, što znači da ne smiju favorizirati niti stavljati u nepovoljan položaj bilo kojeg privrednog subjekta. Takvo favoriziranje može proizaći iz specifikacija koje imaju zahtjeve usklađene s robom određene izrade (tačno određena težina, dužina, zapremina, debljina i sl.), čime se drugi proizvodi praktično isključuju iz konkurencije. Da bi se izbjeglo kršenje osnovnih principa javnih nabavki, ugovorni organ bi prilikom opisa robe trebao navoditi karakteristike u određenim rasponima (npr. dužina 5–10 cm, težina 290–310 g, zapremina 55–65 litara) ili, ako navodi tačne vrijednosti, obavezno dodati toleranciju (± 5 ili 10 cm, g, litara itd.).

Ako se tehničke specifikacije odrede u skladu s tačkom a) stava (2) člana 54. Zakona, ugovorni organ ne smije odbiti ponudu uz obrazloženje da ponuđena roba ili usluge ne odgovaraju navedenim specifikacijama, ako ponuđač odgovarajućim sredstvima (tehnički dosje, izvještaj o testiranju od strane ovlaštenog tijela i drugi slični dokumenti iz nadležnih institucija) dokaže da rješenja iz njegove ponude u jednakoj mjeri odgovaraju traženim specifikacijama. Ovi dokazi moraju biti sastavni dio ponude, jer bi njihovo naknadno dostavljanje predstavljalo kršenje navedene odredbe. Ovlašteno tijelo za ocjenjivanje usklađenosti je nezavisni laboratorij ili drugo tijelo koje provodi postupak ocjenjivanja usklađenosti i koje je od nadležnog organa ovlašteno za takve postupke prema odgovarajućim standardima. Ugovorni organ će prihvatiti certifikate izdate u drugim državama ako su izdati u skladu s međunarodnim ugovorima koje je zaključila Bosna i Hercegovina.

Posebno skrećemo pažnju na stavove (9) i (10) člana 54. Zakona koji propisuju da se, osim ako to nije opravdano predmetom nabavke, u tehničkoj specifikaciji ne smije upućivati na određenog proizvođača, porijeklo, poseban postupak, marke, patente ili tipove ili određeno porijeklo ako bi se time pogodovalo ili isključili određeni privredni subjekti ili određeni proizvodi. Takve napomene su izuzetno dopuštene samo kada se predmet nabavke ne može drugačije precizno i razumljivo opisati, ali se bez iznimke moraju označiti dodatkom „ili ekvivalent“. Nepoznavanje predmeta nabavke ne oslobađa ugovorni organ obaveze definisanja prwedmeta nabavke na stvarno  konkurentskoj osnovi. Ako se izuzetno objavi poziv za određeni proizvod s dodatkom "ili ekvivalent", ponuđač mora na za to predviđenim praznim mjestima navesti podatke o proizvodu i tipu odgovarajućeg proizvoda koji nudi te, ako se to traži, i ostale podatke koji se odnose na taj proizvod. Kriteriji mjerodavni za ocjenjivanje ekvivalentnosti navode se u opisu predmeta nabavke, a dokaz o ekvivalentnosti dužan je osigurati ponuđač.

Zaključno, ukazujemo na činjenicu da navođenje robne marke u tenderskoj dokumentaciji predstavlja iznimku, a ne pravilo, te je dopušteno isključivo uz obavezni dodatak klauzule "ili ekvivalent". Naglašavamo da opisi poput "bolja funkcionalnost, trajnost i sigurnost" nose visok rizik subjektivne ocjene, što u postupku pravne zaštite može biti okarakterizirano kao favoriziranje ukoliko u tenderskoj dokumentaciji nisu unaprijed, precizno i mjerljivo definisani parametri na osnovu kojih se ta kvaliteta dokazuje. Napominjemo da je, u skladu sa članom 56. Zakona, ugovorni organ isključivo odgovoran za pripremu i tumačenje vlastite tenderske dokumentacije, kao i za osiguranje dokaza da su postavljeni tehnički zahtjevi objektivno opravdani prirodom predmeta nabavke i da ne ograničavaju tržišnu konkurenciju. Sistem javnih nabavki u Bosni i Hercegovini je visoko decentraliziran, te ugovorni organi imaju proaktivnu ulogu i snose punu odgovornost za zakonitost provedenih postupaka i odluka koje donose.