Prije svega je bitno istaći da postupak javnih nabavki, općenito ima za rezultat odabir jedne, najpovoljnije ponude, i shodno tome zaključivanje, odnosno potpisivanje jednog ugovora. Međutim, nije nedozvoljeno da jedan postupak javnih nabavki ima za rezultat zaključivanje više ugovora, ali samo pod uslovom da je predmet postupka jasno podijeljen u više lotova. Samo u tom slučaju postupak nabavke može rezultirati zaključivanjem više ugovora. Upotreba lotova podrazumijeva opće pravilo ''jedan lot – jedan ugovor'', gdje zaključivanje odvojenih ugovora ne mora biti neophodno ako jedan isti ponuđač dobije više lotova. 

Podjelom nabavke na lotove obezbjeđuje se maksimalna konkurencija i smanjuju se troškovi postupka javne nabavke. Pored toga, podjela nabavke na lotove pomaže ponuđačima da na jednostavniji način i uz minimalne troškove pripreme svoju ponudu.

Dakle, razlozi donošenja odluke ugovornog organa da podijeli nabavku na lotove mogu biti različiti, npr: da omoguće (pravičnu) konkurenciju, da osiguraju potrebnu različitost predmeta nabavke, da racionaliziraju postupak nabavke, disperzija rizika, i sl. 

Također je bitno istaći da je Zakon o javnim nabavkama proceduralni zakon i da kao i bilo koji drugi zakon ili bar većina njih teško može definisati sve moguće situacije, tako da nigdje nije eksplicitno zabranjeno da lotovi ne mogu imati različite kriterije za dodjelu ugovora. Međutim, u razmatranju navedenog pitanja potrebno se rukovoditi činjenicom da se kriterij za dodjelu ugovora prvenstveno odnosi na postupak javne nabavke, koji tek potom može biti podijeljen na lotove. U slučaju podjele na lotove, u obavještenju o nabavci se može odabrati ili kriterij „najniža cijena“ ili kriterij „ekonomski najpovoljnija ponuda“, ali za oba lota, a ne kombinacija oba kriterija. Postavlja se pitanje koji bi se kriterij za dodjelu ugovora korIstio da postupak nije podijeljen na lotove.

Naime, predmet jednog postupka mogu biti samo srodni, homogeni predmeti nabavke, te shodno tome i kriterij za dodjelu ugovora mora biti jedinstven. Isti princip se odnosi i na npr. primjenu okvirnog sporazuma iako ni to nije eksplicitno navedeno u Zakonu. Naime, primjena okvirnog sporazuma između ostalog zavisi i od karaktera predmeta nabavke što bi značilo da je u slučaju podjele na lotove moguće odabrati okvirni sporazum isključivo za sve lotove, a ne samo za pojedine. U protivnom to bi značilo da se ne radi o istom, srodnom predmetu nabavke. Također, rok za prijem ponuda, datum otvaranja ponuda, mogućnost zajedničke nabavke, nabavke u ime drugih ugovornih organa, primjena e-aukcije, zaključenje okvirnog sporazuma, kriterij za dodjelu ugovora, i sl. su podaci koji su definisani na nivou postupka i koji su jedinstveni i za lotove u slučaju podjele na lotove.

Naglašavamo da naprijed navedeno predstavlja opšte principe i praksu u EU te da su u skladu s tim podaci u obavještenju o nabavci (kao i u drugim vrstama obavještenja) u Bosni i Hercegovini definisani u skladu sa obrascima koji se koriste u EU.

Ono što je dozvoljeno je da je u slučaju primjene kriterija „ekonomski najpovoljnija ponuda“ moguće koristiti različite podkriterije po lotu, ali u svakom slučaju kriterij na nivou postupka, a time i lota ipak ostaje kriterij „ekonomski najpovoljnija ponuda“.

Navedimo primjer nabavke usluga osiguranja imovine i lica, gdje je jedan lot čini osiguranje imovine, a drugi osiguranje lica. Oba lota čine nabavku usluga osiguranja i treba da imaju isti kriterij za dodjelu ugovora, s tim da podkriteriji u okviru kriterija „ekonomski najpovoljnija ponuda“ mogu biti različiti po lotovima, na način kako je primjereno vrsti osiguranja. Npr. osigurane sume za osigurane slučajeve za osiguranje lica, kao što je „smrt usljed nesretnog slučaja“, „smrt usljed bolesti“, „invaliditet“, ne mogu ili ne bi trebali biti osigurani slučajevi u slučaju osiguranja imovine. 

U slučaju da se ugovorni organ opredijeli za kriterij „najniža cijena“, tada će sve ostale uslove utvrditi u tenderskoj dokumentaciji, kao što su npr. visina osiguranih suma za osigurane slučajeve („smrt usljed nesretnog slučaja“, „smrt usljed bolesti“, „invaliditet“ i sl.), kao i druge uslove koji su primjereni usluzi osiguranja lica. Isto tako i za drugi lot koji se tiče osiguranja imovine. Samo na tako jednakoj osnovi za sve ponuđače, ponuđači nude (samo) cijenu (po lotu) koja je u ovom slučaju osnov za dodjelu ugovora za oba lota.