Član 63. Zakona o javnim nabavkama (u daljnjem tekstu: Zakon) propisuje postupak otvaranja ponuda kako slijedi: „(1) Ponude se otvaraju na javnom otvaranju ponuda, neposredno nakon isteka roka za prijem ponuda. Ponude zaprimljene nakon isteka roka određenog za prijem ponuda vraćaju se neotvorene ponuđačima. (2) Ponude se otvaraju na sjednici komisije za nabavke na dan i u vrijeme koji su navedeni u tenderskoj dokumentaciji. Svi ponuđači koji su blagovremeno dostavili ponude ili njihovi ovlašteni predstavnici, kao i sve druge zainteresirane osobe, imaju pravo prisustvovati postupku otvaranja ponuda. Izmjena krajnjeg roka za prijem ponuda uticat će na promjenu datuma otvaranja ponuda. (3) Koverte otvara predsjedavajući komisije za nabavke na otvorenoj sjednici ili drugi član komisije, bez obzira na to jesu li sastanku prisutni ponuđači ili njihovi ovlašteni predstavnici. (4) Prilikom otvaranja ponuda prisutnim ponuđačima saopštava se: a) naziv ponuđača; b) ukupna cijena navedena u ponudi; c) popust naveden u ponudi, koji mora biti posebno iskazan; ako popust nije posebno iskazan, smatra se da nije ni ponuđen; d) potkriteriji koji se vrednuju unutar kriterija ekonomski najpovoljnije ponude. (5) Rezultati postupka javnog otvaranja ponuda unose se u zapisnik, koji obavezno sadrži sve elemente iz stava (4) ovog člana. Oblik zapisnika podzakonskim aktom propisuje Agencija. (6) Kopija zapisnika o otvaranju ponuda dostavlja se svim ponuđačima odmah ili najkasnije u roku od tri dana od dana otvaranja ponuda.“

Nadalje, član 103. stav (1) tačka b) Zakona propisuje da su povrede postupka prilikom otvaranja ponuda apsolutno bitne povrede zakona o kojima Ured za razmatranje žalbi vodi računa po službenoj dužnosti i koje mogu dovesti do poništenja postupka u cijelosti ili djelimično.

U situaciji kada je jedna ponuda zaprimljena blagovremeno, ali zbog propusta ugovornog organa nije otvorena na javnom otvaranju ponuda (čak i ako je postupak već prošao faze ocjene ponuda ili e-aukcije), ne postoji Zakonom predviđen način na koji bi se takva situacija mogla naknadno sanirati. Ponuđač čija ponuda nije otvorena zajedno s ponudama ostalih ponuđača doveden je u neravnopravan položaj, čime su povrijeđena osnovna načela Zakona – naročito načela jednakog tretmana, transparentnosti i konkurencije.

Zakon polazi od pretpostavke da sve blagovremeno zaprimljene ponude moraju biti otvorene istovremeno i pod jednakim uslovima. Naknadno otvaranje pojedinačne ponude nije dopušteno jer bi izazvalo sumnju u integritet postupka (naprimjer, sumnju da je ponuda izmijenjena nakon što su cijene ostalih postale poznate). Slijedom navedenog, jedini zakonit način okončanja postupka u kojem je došlo do neotvaranja pravovremeno zaprimljene ponude jeste njegovo poništenje, te pokretanje novog postupka.

U cilju sprječavanja ovakvih procesnih grešaka, član 13. stavovi (3) i (4) Zakona propisuju obavezu donošenja internog pravilnika: „(3) Svaki ugovorni organ u Bosni i Hercegovini donosi interni pravilnik kojim propisuje i uređuje organizaciju i efikasno izvršenje nabavne funkcije unutar ugovornog organa, kao što su: način kretanja dokumentacije vezane za javne nabavke, konkretna zaduženja službenika i administrativnog osoblja koji provode javne nabavke ili su u određenoj vezi s njima, rokove za postupanje, način imenovanja i eventualnu rotaciju članova komisija za nabavke i sva druga relevantna pitanja. (4) Prilikom donošenja pravilnika iz stava (3) ovog člana, ugovorni organ vodi računa o vrsti poslova koje obavlja, organizaciji, veličini, kadrovskim kapacitetima, eventualnoj decentralizaciji i područnim jedinicama i svim drugim relevantnim pitanjima.“

Sistem javnih nabavki u Bosni i Hercegovini počiva na načelu visoke decentralizacije i proaktivne odgovornosti ugovornih organa. Svaki ugovorni organ dužan je osigurati takvu unutrašnju organizaciju i protok dokumentacije koji će garantovati da se sve pravovremeno zaprimljene ponude identifikuju i otvore u skladu sa zakonskom procedurom. Propusti u administriranju ponuda koji dovedu do neotvaranja koverte na javnoj sjednici smatraju se neotklonjivom apsolutno bitnom povredom postupka. U takvim slučajevima, ugovorni organ je obavezan poništiti postupak radi zaštite integriteta postupka i osiguranja jednakog tretmana svih ponuđača, jer se nezakonito proveden postupak ne može dovršiti bez obzira na fazu u kojoj je greška uočena.