Kako se u posljednje vrijeme u praksi problematiziralo pitanje primjene člana 2. stav (1) tačka l) Zakona o javnim nabavkama koji se odnosi na neprihvatljivu ponudu, u daljnjem tekstu, radi identičnog postupanja, objavljujemo stav Agencije za javne nabavke BiH o ovom pitanju, kako slijedi:

Članom 3. stav (1) Pravilnika o uslovimama i načinu korištenja e-Aukcije (u daljnjem tekstu: Pravilnik) je propisano da prije zakazivanja e-Aukcije ugovorni organ u sistem e-Nabavki unosi sve prihvatljive ponude.

Nadalje, član 2. stav (1) tačka l) Zakona o javnim nabavama (u daljnjem tekstu: Zakon) propisuje:

„Ponuda je dokument koji podnosi ponuđač, pri čemu nudi isporuku robe, pružanje usluge ili izvođenje radova, pod uslovima koje određuje ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji. Ponuda može biti:

1) prihvatljiva - koju je podnio ponuđač koji nije bio isključen u skladu sa članom 45. ovog zakona i koji ispunjava kriterije za izbor najpovoljnije ponude, te čija je ponuda u skladu sa tehničkim specifikacijama bez da je nepravilna ili neprihvatljiva;

2) neprihvatljiva - čija cijena prelazi planirana, odnosno osigurana novčana sredstva ugovornog organa za nabavku ili ponuda ponuđača koji ne ispunjava kriterije za kvalifikaciju privrednog subjekta;

3) nepravilna - koja nije u skladu sa tenderskom dokumentacijom ili je primljena izvan roka za dostavu ponuda ili postoje dokazi o tajnom sporazumu ili korupciji ili nije rezultat tržišne konkurencije ili je ugovorni organ utvrdio da je cijena ponude izuzetno niska.“

Ponuda je dokument koji priprema ponuđač u postupku javne nabavke, u kojem nudi robe ili usluge ili radove i kojim dokazuje da ispunjava sve uslove u pogledu kvalificiranosti, kao i zahtjeve iz tehničke specifikacije koje je ugovorni organ definisao u tenderskoj dokumentaciji. Ponuda može biti: prihvatljiva, neprihvatljiva i nepravilna.

Prihvatljivim ponudama se smatraju ponude koje u potpunosti ispunjavaju uslove koje je u tenderskoj dokumentaciji postavio ugovorni organ, kako u pogledu dokazivanja kvalificiranosti, tako i u pogledu ispunjavanja zahtjeva iz tehničkih specifikacija, kao sastavnog dijela tenderske dokumentacije. Da bi ponuda bila prihvatljiva mora ispunjavati sve zahtjeve definisane tenderskom dokumentacijom, kako u pogledu kvalificiranosti ponuđača, tako i u pogledu zahtjeva vezano za predmet javne nabavke. Ukoliko su zahtjevi iz tenderske dokumentacije suprotni Zakonu i/ili podzakonskim aktima, ponuđač/kandidat ima pravo izjaviti žalbu na tendersku dokumentaciju. 

Neprihvatljiva ponuda je ponuda koju je podnio ponuđač koja ne ispunjava zahtjeve u pogledu kvalificiranosti, odnosno ne ispunjava kvalifikacijske uslove definisane tenderskom dokumentacijom. 

Također se neprihvatljivom ponudom smatra i ponuda čija cijena prelazi planirana, odnosno osigurana novčana sredstva ugovornog organa za nabavku. U otvorenom postupku javne nabavke i konkurentskom zahtjevu za dostavu ponuda, neprihvatljivost ponude se ocijenjuje u toku postupka, a u slučaju da je predviđena e-aukcija, neprihvatljivost se ocijenjuje prije zakazivanja e-aukcije. 

U višefaznim postupcima (ograničeni postupak, pregovarački postupak sa objavom obavještenja, pregovarački postupak bez objave obavještenja i takmičarski dijalog) neprihvatljivost ponude u pogledu ispunjavanja uslova kvalificiranosti se ocijenjuje u fazi pretkvalifikacije. Međutim, neprihvatljivost ponude čija cijena prelazi planirana, odnosno osigurana novčana sredstva ugovornog organa za nabavku se ocijenjuje u narednoj fazi postupka javne nabavke. 

Procjenjivanje vrijednosti javne nabavke propisuje član 15. Zakona kako slijedi:

(1) Ugovorni organ zasniva računanje procijenjene vrijednosti ugovora o javnoj nabavci  na ukupnom iznosu koji će platiti, bez poreza na dodatu vrijednost (PDV).

(2) Određivanje procijenjene vrijednosti javne nabavke vrši se na sljedeći način: 

a) Procijenjena vrijednost nabavke robe, usluga ili radova jednaka je novčanom iznosu koji ugovorni organ plaća, bez obračunatog poreza na dodatu vrijednost. Prilikom izračunavanja procijenjene vrijednosti ugovora o radovima u obzir se uzimaju troškovi radova i ukupna procijenjena vrijednost svih roba ili usluga koje ugovorni organi stavljaju na raspolaganje izvođaču radova pod uslovom da su one potrebne za izvođenje radova;

b) Procijenjenu vrijednost robe, usluga ili radova čini njihova procijenjena tržišna vrijednost u vrijeme objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci ili, u slučajevima kada takvo obavještenje nije potrebno, u trenutku kada ugovorni organ započinje postupak javne nabavke;

c) U određivanju procijenjene vrijednosti javne nabavke robe, usluga ili radova ugovorni organ dužan je uključiti sve elemente cijene koju plaća za nabavku te robe, usluge ili radova;

d) Ako je javna nabavka robe, usluga ili radova podijeljena u nekoliko lotova, procijenjena vrijednost predstavlja zbir svih takvih lotova i ona se koristi za određivanje vrijednosnog razreda te nabavke;

e) U određivanju procijenjene vrijednosti okvirnog sporazuma, ugovorni organ uzet će u obzir maksimalnu procijenjenu vrijednost, bez obračunatog poreza na dodatu vrijednost, svih predviđenih ugovora za cijeli period trajanja okvirnog sporazuma.

(3) Kod ugovora o javnoj nabavci robe čiji je predmet lizing, zakup najam ili kupovina na otplatu, vrijednost koja se uzima kao osnov za izračunavanje procijenjene vrijednosti ugovora je sljedeća:    

a) u slučaju ugovora o javnoj nabavci na određeni rok, ako je rok kraći od 12 mjeseci, ili je 12 mjeseci, ukupna procijenjena vrijednost za ugovor ili, ako je rok ugovora duži od 12 mjeseci, ukupna vrijednost uključujući procijenjenu preostalu vrijednost;       
b) u slučaju ugovora o javnoj nabavci bez određenih rokova ili za koje se rokovi ne mogu definirati, mjesečna vrijednost pomnožena s 48.      

(4) U slučaju ugovora o javnoj nabavci robe ili usluga koji su po prirodi redovni ili koji se namjeravaju obnoviti u okviru datog vremena, kalkulacija procijenjene vrijednosti ugovora bit će izračunata na osnovu sljedećeg:  

a) ili ukupna stvarna vrijednost uzastopnih ugovora iste vrste koji su dodijeljeni tokom prethodnih 12 mjeseci ili, ako je moguće, tokom finansijske godine kako bi se uzele u obzir izmjene u iznosu ili vrijednosti koje bi se mogle pojaviti tokom 12 mjeseci nakon zaključivanja osnovnog ugovora;  

b) ili ukupna procijenjena vrijednost uzastopnih ugovora dodijeljenih tokom 12 mjeseci koji su uslijedili nakon prve isporuke, ili tokom finansijske godine, ako je to duže od 12 mjeseci.

(5) U slučaju ugovora o javnoj nabavci usluga, vrijednost koja treba da se uzme kao osnova za izračunavanje procijenjene vrijednosti ugovora će, ako je potrebno, biti procijenjena kako slijedi:       
         
a) za sljedeće vrste usluga:

1) usluge osiguranja: plaćanje premija i druge forme plaćanja, 

2) bankarstvo i druge finansijske usluge: naknade, provizije, kamate i druge forme plaćanja, 

3) ugovori za izradu idejnog rješenja: isplata naknada, provizija i druge forme plaćanja;

b) za ugovore o uslugama pri čemu nije naznačena ukupna cijena:

1) u slučaju ugovora s određenim rokom, ako je rok jednak ili manji od 48 mjeseci: ukupna vrijednost za njihov puni rok,       

2) u slučaju ugovora bez određenog roka ili s rokom dužim od 48 mjeseci, mjesečna vrijednost pomnožena s 48. 

Nadalje, član 17. stav (2) tačka h) Zakona propisuje da je procijenjena vrijednost nabavke mandatoran podatak svake pojedine javne nabavke obuhvaćene planom nabavke, a također član 53. Zakona koji reguliše neophodne informacije tenderske dokumentacije stavom (3)  tačka s) propisuje da tenderska dokumentacija sadrži minimalno, između ostalog, procijenjenu vrijednost javne nabavke.

U slučaju razlike između procijenjenih vrijednosti nabavke u planu nabavke i tenderskoj dokumentaciji, postavlja se pitanje, da li je meritorna procijenjena vrijednost nabavke koja je navedena u planu nabavki ili ona koja je navedena u tenderskoj dokumentaciji? U slučaju da postoji razlika između dvije procijenjene vrijednosti, što nije nemoguća situacija, smatramo da je relevantan podatak o procijenjenoj vrijednosti javne nabavke kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji.